Bajt (engl. byte, kao drugačije napisan oblik reči bite sa značenjem „odgrizak") je jedinica mere podataka u računarstvu. Sastoji se od odgovarajućeg broja bitova, ali kao mera nije apsolutno standardizovana - bajtovi različitih računara mogu imati različit broj bitova, npr. između 4 i 32. Činjenični standard je, međutim, 8 bitova ("oktet") i danas je teško naći računare sa različitom definicijom bajta. Reč bajt je skraćenica od engleskih reči by eight i znači „za osam”[1], ali je takođe skraćenica i od binary term.

Umnošci bajta
Odomaćena upotreba i
(značenje po SI sistemu)
Standard za binarne
prefikse po IEC 60027-2
NazivOznakaKoličinaNazivOznakaKoličina
kilobajtkB210 (103)kibibajtKiB210
megabajtMB220 (106)mebibajtMiB220
gigabajtGB230 (109)gibibajtGiB230
terabajtTB240 (1012)tebibajtTiB240
petabajtPB250 (1015)pebibajtPiB250
eksabajtEB260 (1018)eksbibajtEiB260
zetabajtZB270 (1021)zebibajtZiB270
jotabajtYB280 (1024)jobibajtYiB280
Vidi još: bit, nibl, neodređenost umnožaka

Razlog za postojanje ove jedinice informacije je praktičan. Da bi se definisala osnovna veličina podataka dovoljna za smeštanje jednog slova odnosno znaka interpunkcije, ali takođe i za prenos komunikacionim kanalima kao i radi definisanja osnovne adresibilne jedinice podataka. U skladu sa složenošću procesorske arhitekture definisana je i osnovna veličina reči kojom barata procesor. Tako se vremenom od 8-bitnog procesora prešlo na 16-bitne, 32-bitne i trenutno na 64-bitne. Tako je i veličina procesorske reči, širina adresne linije, registara i adresibilna jedinica za pristup postala značajno veća, međutim još uvek svi procesori čuvaju, kompatibilnosti radi, mogućnost da barataju pojedinačnim bajtovima. Zato i danas (uslovno) važi stara definicija bajta:

Bajt je najmanja adresibilna jedinica količine podataka.

Reference uredi

  1. „Politikin zabavnik, broj 2919”. Arhivirano iz originala na datum 2012-03-14. Pristupljeno 2015-05-09.