Armenski alfabet
Armensko ili jermensko pismo je alfabet koji se od 405/406. god. koristi za pisanje na armenskom jeziku. Izumio ga je Sveti Mesrop Maštoc, armenski lingvist i crkveni vođa koji je prilikom prevođenja kršćanskih tekstova na maternji jezik zaključio kako se za pojedine riječi ne mogu koristiti pisma susjednih naroda jer im nedostaju glasovi karakteristični za armenski. Zato je izmislio alfabet pod uticajem grčkog alfabeta. Ispočetka se sastojao od 36 slova, kojima su od 10. do 12. vijeka dodana još tri. Armenska slova su se sve do uvođenja arapskih brojki u 8. i 9. vijeku koristila i za pisanje armenskih brojki.
Alfabet uredi
| Slovo | Ime | Izgovor | Transliteracija | Brojčana vrijednost | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Tradicionalno | Reformirano | Izgovor | Klasični | Istočni | Zapadni | Klasični | ISO 9985 | ||||
| Klasični | Istočni | Zapadni | |||||||||
| Ա ա | այբ | [aɪb] | [aɪpʰ] | [ɑ] | a | 1 | |||||
| Բ բ | բեն | [bɛn] | [pʰɛn] | [b] | [pʰ] | b | 2 | ||||
| Գ գ | գիմ | [ɡim] | [kʰim] | [ɡ] | [kʰ] | g | 3 | ||||
| Դ դ | դա | [dɑ] | [tʰɑ] | [d] | [tʰ] | d | 4 | ||||
| Ե ե | եչ | [jɛtʃʰ] | [ɛ], word initially [jɛ]1 | e | 5 | ||||||
| Զ զ | զա | [zɑ] | [z] | z | 6 | ||||||
| Է է | է | [ɛː] | [ɛ] | [ɛː] | [ɛ] | ē | 7 | ||||
| Ը ը | ըթ | [ətʰ] | [ə] | ə | ë | 8 | |||||
| Թ թ | թօ[1] | թո | [tʰo] | [tʰ] | tʿ | t’ | 9 | ||||
| Ժ ժ | ժէ | ժե | [ʒɛː] | [ʒɛ] | [ʒ] | ž | 10 | ||||
| Ի ի | ինի | [ini] | [i] | i | 20 | ||||||
| Լ լ | լիւն | լյուն | [lʏn] | [ljun] | [lʏn] | [l] | l | 30 | |||
| Խ խ | խէ | խե | [χɛː] | [χɛ] | [χ] | x | 40 | ||||
| Ծ ծ | ծա | [tsɑ] | [dzɑ] | [ts] | [dz] | c | ç | 50 | |||
| Կ կ | կեն | [kɛn] | [ɡɛn] | [k] | [ɡ] | k | 60 | ||||
| Հ հ | հօ[1] | հո | [ho] | [h] | h | 70 | |||||
| Ձ ձ | ձա | [dzɑ] | [tsʰɑ] | [dz] | [tsʰ] | j | 80 | ||||
| Ղ ղ | ղատ | [ɫɑt] | [ʁɑt] | [ʁɑd] | [ɫ] | [ʁ] | ł | ġ | 90 | ||
| Ճ ճ | ճէ | ճե | [tʃɛː] | [tʃɛ] | [dʒɛ] | [tʃ] | [dʒ] | č | č̣ | 100 | |
| Մ մ | մեն | [mɛn] | [m] | m | 200 | ||||||
| Յ յ | յի | հի | [ji] | [hi] | [j] | [h]2, [j] | y | 300 | |||
| Ն ն | նու | [nu] | [n] | n | 400 | ||||||
| Շ շ | շա | [ʃɑ] | [ʃ] | š | 500 | ||||||
| Ո ո | ո | [o] | [vo] | [o], word initially [vo]3 | o | 600 | |||||
| Չ չ | չա | [tʃʰɑ] | [tʃʰ] | čʿ | č | 700 | |||||
| Պ պ | պէ | պե | [pɛː] | [pɛ] | [bɛ] | [p] | [b] | p | 800 | ||
| Ջ ջ | ջէ | ջե | [dʒɛː] | [dʒɛ] | [tʃʰɛ] | [dʒ] | [tʃʰ] | ǰ | 900 | ||
| Ռ ռ | ռա | [rɑ] | [ɾɑ] | [r] | [ɾ] | ṙ | 1000 | ||||
| Ս ս | սէ | սե | [sɛː] | [sɛ] | [s] | s | 2000 | ||||
| Վ վ | վեւ | վեվ | [vɛv] | [v] | v | 3000 | |||||
| Տ տ | տիւն | տյուն | [tʏn] | [tjun] | [dʏn] | [t] | [d] | t | 4000 | ||
| Ր ր | րէ | րե | [ɹɛː] | [ɾɛ]4 | [ɹ] | [ɾ]4 | r | 5000 | |||
| Ց ց | ցօ[1] | ցո | [tsʰo] | [tsʰ] | cʿ | c’ | 6000 | ||||
| Ւ ւ | հիւն | N/A5 | [hʏn] | [w] | [v]6 | w | 7000 | ||||
| Փ փ | փիւր | փյուր | [pʰʏɹ] | [pʰjuɾ] | [pʰʏɾ] | [pʰ] | pʿ | p’ | 8000 | ||
| Ք ք | քէ | քե | [kʰɛː] | [kʰɛ] | [kʰ] | kʿ | k’ | 9000 | |||
| Dodana u 13. vijeku | |||||||||||
| Օ օ | օ | [o] | [o] | ō | ò | N/A | |||||
| Ֆ ֆ | ֆէ | ֆե | [fɛː] | [fɛ] | [f] | f | N/A | ||||
| Slovo | Tradicionalno | Reformirano | Klasični | Istočni | Zapadni | Klasični | Istočni | Zapadni | Klasični | ISO 9985 | Brojčana vrijednost |
| Izgovor | |||||||||||
| Ime | Izgovor | Transliteracija | |||||||||
Poslušajte izgovor slova na 
istočnoarmenskom ili na zapadnoarmenskom.
Armensko pismo i njegovi kulturni izrazi | |
|---|---|
 Nematerijalna svjetska baština | |
 | |
 Armenija | |
| Regija: | Evropa i Sjeverna Amerika |
| Godina upisa: | 2019. |
| ID: | 01513 |
| Ugroženost: | - |
| Poveznica: | UNESCO |
Nematerijalna kulturna baština uredi
Armensko pismo i njegovi kulturni izrazi nalazi se na UNESCO-voj Reprezentativnoj listi nematerijalnog kulturnog nasleđa čovječanstva kao element nematerijalnog kulturnog nasleđa u Armrniji. Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog nasleđa na zasjedanju koje je održano 2019. god.[2]
Napomene uredi
U gornjoj tablici tipografski simbol "h" ([ʰ]) je dijaktrički znak za aspiraciju u Međunarodnom fonetskom alfabetu.
- Kao inicijalni zvuk ye /jɛ/, u ostalom e /ɛ/.
- Samo u tradicionalnoj ortografiji na početku riječi i za korijene unutar riječi.
- Kao početni zvuk vo /vo/, u ostalom o /o/.
- Armenski Iranci (ogranak Istočnih Armenaca) izgovaraju ovo slovo kao [ɹ], kao u klasičnom armenskom.
- U reformiranoj ortografiji ovo slovo je zamijenio digraf <ու> koji predstavlja [u].
- Obično predstavlja /v/ ali postoje neki izuzeci. U klasičnom armenskom աւ na početku riječi (ako ga prati konsonant) predstavlja /au/ (kao daun), npr. աւր (awr, /auɹ/, dan).
Izvori uredi
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Melkonian, Zareh (1990) (Armenian). Գործնական Քերականութիւն — Արդի Հայերէն Լեզուի (Միջին եւ Բարձրագոյն Դասընթացք) (Fourth izd.). Los Angeles. str. 6.
- ↑ UNESCO Armensko pismo i njegovi kulturni izrazi - ich.unesco.org, Pristupljeno, 7.12.2022
Vanjske veze uredi
- Unicode (defincija armenskih znakova)
- Omniglot
- Vodnik po armenski abecedi Arhivirano 2011-05-22 na Wayback Machine-u