Puza, medenjača, mraznica ili puzica (lat. Armillaria mellea) je uvjetno jestiva gljiva iz porodice Armillaria. Raste u Europi i Sjevernoj Americi, isključivo na drvetu ili panjevima, u zbijenim grmićima ili busenovima. Može se naići i na pojedinačno rastuće primjerke. Boja klobuka jako varira, od svijetle, medu slične boje pa do dosta tamnijih tonova iste, s tim da je srednji dio klobuka uvijek tamniji. Na stručku se nalazi i prsten. Za jelo se beru samo mlađe gljive, zatvorenog ili tek rastvorenog klobuka. Neki ljudi ovu gljivu ne podnose, jer su stariji primjerci teško probavljivi. Gljiva je i ljekovita, a u mraku navodno svijetli. Izvrsna je gljiva za kiseljenje. Posebno je cijenjena u Rusiji, Ukrajini, Italiji i Japanu.

Puza
Sistematika
Carstvo:Fungi
Divizija:Basidiomycota
Razred:Agaricomycetes
Red:Agaricales
Porodica:Physalacriaceae
Rod:Armillaria
Vrsta:A. mellea
Dvojno ime
Armillaria mellea
(Vahl) P. Kumm., 1871
Baze podataka

Opis uredi

Klobuk puze je širok od 5 do 10 centimetara, prilično mesnat, žućkast poput meda, ponekad rđastožut u raznim nijansama, pokriven je tamnijim čehama (ljuskicama) koje se gube ili ostaju trajno; rub je dosta ucrtkan, najprije okruglast, pa konveksan i na kraju potpuno otvoren.

Listići su gusti, najprije bijeli, kasnije crvenkasto naprašeni, prirasli na stručak ili zupčasto silazeći.

Stručak je visok do 15 centimetara, žutosmeđ, prema dnu crnkast, cilindričan; na donjem dijelu odebljan, vlaknast, pun pa šupalj, pod klobukom bijelocrvenkast i ucrtan; nosi bjelkast, tkaninast i trajan vjenčić.

Meso je bijelo ili blijedo, miris gljivlji, okus neizražen.

Spore su eliptične, u masi bijele, 5 – 10 x 5 –6 μm.

Kemijske reakcije uredi

U dodiru sa sumpornom kiselinom H2SO4 meso se oboji crveno, s laktofenolom postaje smeđeljubičato, dok s kalijevom lužinom meso postaje trenutačno smeđe.

Stanište uredi

Raste u jesen u hrastovim i grabovim šumama, te na crnogoričnim panjevima.

Upotrebljivost uredi

Puza je uvjetno jestiva, prilično dobra; upotrebljava se samo klobuk jer je stručak tvrd i vlaknast. Teško je probavljiva, pa kod nekih ljudi izaziva povraćanje.[1]

Ljekovitost uredi

Kako je ova gljiva bogata vitaminima i mineralima smatra se za dobar tonik,te jača imunitet.Po kineskim istraživanjima ima izrazito antikancerogeno djelovanje.U Kini se od puze proizvode tablete koje djeluju na nesanicu,neurasteniju i neuroze te glavobolju,smanjuje visoki tlak ,povoljno utječe na vid,djeluje na gastritis,te pomaže kod bolesti dišnih organa.[2]

Sličnosti uredi

Puza raste isključivo na panjevima, ali može rasti i po živom stablu hrasta. Boje je vrlo promjenjive; pa je moguća zamjena s jestivom panjevčicom (lat. Pholiota mutabilis) koja ima slabašan vjenčić i listiće oker boje. Prilično je teško pomisliti da se može zamijeniti nejestivim gljivama koje rastu busenasto na istom staništu. Sumporača (lat. Hypholoma fasciculare) ima zelenkastoplave listiće, sumporaste je boje i nema vjenčića. Crvenkasta panjevčica (lat. Hypholoma lateritium) je pretežno crvenkaste boje i nema vjenčića.

Sastav hranjivih tvari uredi

Sastav u postotcima
Dio gljiveSvježa gljivaSuha tvar
VodaSuha tvarBjelančevinaMasnoćeManitolŠećerCelulozaЕкstraktivne tvariPepeo
Stručak92,537,4726,914,629,162,9144,073,528,81
Klobuk92,807,2028,164,9210,743,1837,584,5010,92[3]

Slike uredi

Dodatna literatura uredi

  • Grlić, Lj., "Samoniklo jestivo bilje", Zagreb, 1980.
  • Ewald Gerhardt: *BLV-Handbuch Pilze", München 2006, ISBN 3-8354-0053-3
  • Višnevskij,M. Lekarstvene gribi - bolšaja enciklopedija,Moskva 2014.

Izvori uredi

  1. Romano Božac: "Gljive – morfologija, sistematika, toksikologija", Školska knjiga Zagreb, Grafički zavod Hrvatske, 1993.
  2. Višnevskij,M. Lekarstvene gribi - bolšaja enciklopedija,Moskva 2014.,str.64-65
  3. Фотинюк Ф. І. Гриби, Lavov 1961., str. 31

Vanjske poveznice uredi

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Puza