Cislajtanija

Austrijske zemlje Österreichische Länder (njem.) Cislajtanija Cisleithanien (njem.) Sastavnica Austro-Ugarske Monarhije ← 1867. – 1918. ↓ Zastava Grb Geslo Indivisibiliter ac inseparabiliter (hrv. Nedjeljivo i neodvojivo) Himna Gott erhalte Franz den Kaiser (hrv. Bože, čuvaj cara Franju Austrijske zemlje na zemljovidu provincija Austro-Ugarske (crveno) Glavni grad Beč Jezik/ci njemački, hrvatski, slovenski, talijanski, rumunjski, poljski, češki, ukrajinski, srpski Religija katoličanstvo Vlada monarhija Car  - 1867. – 1916. Franjo Josip I.  - 1916. – 1918. Karlo I. Premijer  - 1867. – 1871. Friedrich Ferdinand von Beust (prvi)  - 1918. Heinrich Lammasch (posljednji) Povijest novi vijek  - Austro-ugarska nagodba 30. ožujka 1867.  - Hrvatsko-ugarska nagodba 1868.  - raspad Austro-Ugarske 31. listopada 1918.  - ukidanje Monarhije 16. studenog 1918. Površina  - 1910. 325411 km² Stanovništvo  - 1910. 20886487       Gustoća 64,2 st/km²  Valuta gulden (1868. – 1892.) kruna (1892. – 1918.) Prethodnice Nasljednice Austrijsko Carstvo Država SHS Njemačka Austrija Čehoslovačka Druga Poljska Republika Kraljevina Rumunjska Kraljevina Italija Danas dio Austrija Crna Gora Češka Hrvatska Italija Poljska Rumunjska Slovenija Ukrajina

Cislajtanija (arh. Cislitvanija, njem. Cisleithanien) bio je neslužbeni naziv za austrijske zemlje u Austro-Ugarskoj (do 1915. Die im Reichsrat vertretenen Königreiche und Länder – Zemlje i kraljevine zastupane u Carevinskom vijeću, 1915. – 1918. Österreichische Länder – Austrijske zemlje). Nakon Austro-ugarske nagodbe 1867. zemlje s austrijske (lijeve) strane rijeke Litave (njem. Leitha), pogranične desne pritoke Dunava, neslužbeno se nazivaju Cislajtanija (zemlja s ove strane Lajte), a ugarske zemlje preko rijeke se nazivaju Translajtanija (zemlja preko Lajte).