Sevlijevo (bugarski: Севлиево) je grad na sjeveru Bugarske u oblasti Gabrovo. Sevlijevo slovi za jedan od najbogatijih gradova u Bugarskoj, zbog jako razvijenog gospodarstva, visoke zaposlenosti, i velikog broja stranih investicija.

Sevlijevo
Севлиево
Grb Sevlijeva
Grb
Koordinate: 43°02′N 25°07′E / 43.033°N 25.117°E / 43.033; 25.117
Država Bugarska
OblastGabrovo
Vlast
 - GradonačelnikJordan Stojkov
Stanovništvo (2009.[1][2][3])
 - Grad24 065
Vremenska zonaEEST (UTC+2)
Poštanski broj5400
Pozivni broj0675
Službena stranica sevlievo.net
Karta
Sevlijevo na mapi Bulgaria
Sevlijevo
Sevlijevo

Historija uredi

U okolici grada ima ostataka tračkih grobova iz 8. st. pne. Utvrda Hotalič (pored grada) je iz srednjeg vijeka. Ova utvrda je bila u funkciji obrane preko 1000 godina. Utvrda Hotalič živjela je istovremeno sa tadašnjim naseljem Servi i Selvi (današnjim gradom Sevlijevo).

Sredinom 19 st. Sevlijevo se razvilo u značajan obrtnički centar, u gradu su osnovani mnogi cehovi i razna obrtnička udruženja. Obrtnici iz Sevlijeva poduzimali su mnoga trgovačka putovanja po cijelom Otomanskom carstvu, Europi i Rusiji i bili poznati dalekim kupcima.

1834 godine obnovljena je gradska crkva sv.Prorok Ilija, a 1836 godine obnovljen je i srednjevjekovni Manastir Batoševo. Oko 1850-ih Koljo Fičeto, istaknuti graditelj bugarskog nacionalnog preporoda, izgradio je kameni most preko rijeke Rosica. 1844 godine poznati bogati trgovac i obrtnik iz Sevlijeva - Hadži Stojan Nikolov, dao je veliki novčani prilog za izgradnju velike škole.

1870 godine, u Sevlijevu je pod direktnim rukovođenjem nacionalnog velikana Vasila Levskog, poznatog kao Apostol slobode, osnovan revolucionarni komitet, koji je radio na pripremi stanovništva Sevlijeva za Aprilski ustanak iz 1876 godine. Stanovnici Sevlijeva su se u velikom broju odazvali pozivu na ustanak.

Otomanska vlast u gradu završila je 2. juna 1877 godine.

Stanovništvo uredi

Sevlievo
Godine1946195619651975198519922001200520072009
Stanovništvo9 82714 38120 42324 42926 44025 49424 77524 44824 25824 065
izvori: Nacionalni zavod za statistiku[1], „Citypopulation.de“[2], „Pop-stat.mashke.org“[3]

Izvori uredi

  1. 1,0 1,1 „Nacionalni zavod za statistiku”. Arhivirano iz originala na datum 2010-11-13. Pristupljeno 2010-12-07. 
  2. 2,0 2,1 „WorldCityPopulation“
  3. 3,0 3,1 „pop-stat.mashke.org“

Vanjske poveznice uredi


Gradovi u Bugarskoj
Ajtos | Asenovgrad | Blagoevgrad | Botevgrad | Burgas | Ćustendil | Dimitrovgrad | Dobrič | Dupnica | Gabrovo | Gorna Orjahovica | Goce Delčev | Harmanli | Haskovo | Jambol | Karlovo | Karnobat | Kazanlak | Krdžali | Lom | Loveč | Montana | Nova Zagora | Panađurište | Pazardžik | Pernik | Petrič | Pleven | Plovdiv | Razgrad | Ruse | Samokov | Sandanski | Sevlijevo | Silistra | Sliven | Smoljan | Sofija | Stara Zagora | Svištov | Šumen | Trgovište | Trojan | Varna | Veliko Trnovo | Velingrad | Vidin | Vraca