Mali Bukovec

Mali Bukovec se razvio u blizini obale rijeke Drave i ušća rijeke Bednje u Dravu, uz cestu Ludbreg-Legrad. Dio naselja nalazi se s lijeve strane Bednje dok je veći dio naselja na desnoj strani.

Godine 1523. u Malom Bukovcu spominju se kmetovi koji otada postaju bednjanskim posjedima sa sjedištem u Novoj Vesi iz kojih, u kasnijem razdoblju, nastaje posjed Veliki Bukovec. Zatim se nakon turskih pustošenja bukovečkih posjeda 1562. godine spominje potpuno pusti dio sela Mali Bukovec. Selo 1643. godine pripada posjedima obitelji Drašković. U tom razdoblju dolazi skupina doseljenika koji dobivaju status slobodnjaka te je već 1659. godine selo Mali Bukovec imalo 29 domova. Iste godine spominje se i drvena kapela Sv. Katarine kao filijalna kapela župe Sv.Franje sa sjedištem u Velikom Bukovcu. Između 1757-1758. godine sagrađena je nova zidana kapela.

Stanovnici Malog Bukovca 1759. godine od carice Marije Terezije dobivaju pravo na održavanje godišnjeg sajma a time i naziv trgovišta; time je Mali Bukovec bio jedino naselje u tom kraju, osim Ludbrega, koje je imalo tu povlasticu.

Godine 1787. zabilježeno je da naselje ima 87 kuća i 742 stanovnika, a od 1865. godine ima i pučku školu, dok je 1883. godine podignuta nova školska zgrada.

Općinsko poglavarstvo 1885. godine doselilo je iz Kuzminca u Mali Bukovec, tadašnja je općina posjedovala 12 sela te je u 19 stoljeću bilo sjedište općinske uprave i ubraja se među 5 upravnih općina na području kotara Ludbreg.

Najveći broj stanovnika u povijesti Malog Bukovca bilježi se 1921. godine - 1383 stanovnika. U kasnijem razdoblju taj se broj postupno smanjuje, 1991. godine 942 stanovnika , 2001. godine svega 829 stanovnika.

• NK Bukovčan 27

• Službena stranica Općine Mali Bukovec

Ovaj članak o geografiji je u začetku. Možete pomoći Wikipediji tako što ćete ga proširiti.