Kaštela su grad u Hrvatskoj u Splitsko-dalmatinskoj županiji koji se sastoji od 7 naselja: Kaštel Sućurca, Kambelovca, Gomilice, Lukšića, Starog, Novog i Štafilića. S 38.474 stanovnika Kaštela su po veličini drugi grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji i deveti u Hrvatskoj. Ime su dobila po dvorcima (kaštelima) podignutim u doba turske opasnosti u Dalmaciji, a oko kojih su se postupno razvila današnja naselja.

Kaštela
Kaštela na mapi Hrvatske
Kaštela
Kaštela
Koordinate: 43°33′N 16°23′E / 43.55°N 16.38°E / 43.55; 16.38
Država Hrvatska
ŽupanijaSplitsko-dalmatinska
Uprava
 • GradonačelnikIvan Udovičić (HDZ)
Stanovništvo
 • Ukupno40,586
Vremenska zonaUTC+1 (CET)
 • Ljeti (DST)UTC+2 (CEST)
Poštanski broj
21212

Geografija uredi

Kaštela se nalaze u blizini Splita, Trogira i Solina.

Kaštela su oformljena od sedam manjih spojenih mjesta uz obalu Kaštelanskog zaljeva. To su: Štafilić, Novi, Stari, Lukšić, Kambelovac, Gomilica i Sućurac. Kaštela su udaljena desetak kilometara od Trogira na sjeveru i Splita na jugu i vrlo su dobro povezana glavnim cestovnim pravcima s tim dijelom Dalmacije, ali i s kontinentalnom Hrvatskom.

Iznad Kaštela se u smjeru sjeverozapad-jugoistok proteže planina Kozjak (780 m), a nešto niže prema jugu i planina Mosor (1330 m). Kaštelanski zaljev, južna granica Kaštelanskoga polja, predstavlja potonulu depresiju između spomenutih planina na sjeveru i poluotoka Marjana i otoka Čiova na jugu. Rub između kopna i mora prate plićaci s čestim žalom, hridima i minijaturnim otocima. U geološkom smislu prevladavaju vapnenac i fliš. Fliš ne prelazi visinu od 400 m i njegove blage padine, osobito prema moru, prekrivene su obradivim plodnim tlima. Izvori vode izbijaju upravo na liniji dodira fliša i vapnenca.

Izmjena vapnenca i fliša čitljiva je i u vegetacijskom pokrovu, pa su tako vapnenačke površine pretežito gole, dok je fliš prekriven raslinjem. Nekada su to uglavnom bili bijelograb, hrast medunac i česmina, a danas su primorska zaravan i blaže padine brda prekrivene poljodjelskim kulturama, koje se u novije vrijeme smanjuju zbog širenja stambenih predjela. Mikroklimatske prilike s lokalnim obilježjima u okviru semiaridne mediteranske klime omogućuju rano prispijevanje zimskoga povrća i razvoj mediteranskih poljodjelskih kultura poput vinove loze, masline, smokve, badema i dr.

Glavna kaštelanska prometnica je Stara kaštelanska cesta, danas Cesta dr. Franje Tuđmana, koja je velikim dijelom ostatak ceste za Split, građene u vrijeme maršala Marmonta. Ona je rasterećena tek izgradnjom jadranske magistrale, koja uglavnom prolazi izvan naseljenih dijelova. U ljeto 2005. u promet je puštena i dovršena autocesta Zagreb-Split, čime je put između Zagreba i Splita skraćen na manje od četiri sata.

Za privredu je također izuzetno važna i željeznica, koja ovuda prolazi na svojem putu do Splita, ali i putnicima, jer njome vozi Marjan express, udobna linija koja putnike iz Zagreba do Kaštela dovodi za 8-9 sati. Avionom je također moguće putovati između Kaštela i Zagreba, let obično traje oko 35 minuta.

Naseljena mjesta uredi

Gomilica, Kambelovac, Kozice, Lukšić, Mila Gora, Novi, Stari, Sućurac i Štafilić.

Povijest uredi

Kaštela su u prošlosti bila orijentirana na poljoprivredu, a početkom 20. vijeka se javlja i turizam.

Međutim, nakon drugog svjetskog rata je nova komunistička vlada Jugoslavije odlučila industrijalizirati to područje, pa su sagrađene tvornice cementa i plastičnih masa (Jugovinil). To je imalo ozbiljne posljedice po Kaštela, u koja se kao radna snaga doselio veliki broj stanovnika iz Dalmatinske Zagore i zapadne Hercegovine, a turizam je stagnirao zbog velikog zagađenja.

Sve do sredine 1980-ih Kaštela su administrativno pripadala općini Split, a tada su formirana kao posebna općina i postala dio Gradske zajednice općina Split, koju je uz Split sačinjavao i Solin.

Za vrijeme rata u Hrvatskoj područje Kaštela je u septembru 1991. bilo bombardirano od strane zračnih snaga JNA.

Novom administrativnom reorganizacijom Hrvatske 1992. godine Kaštela su dobile status grada, a sjeverni dio bivše općine je postao posebna općina pod nazivom Kaštelanska Zagora.

Administracija i politika uredi

Ekonomija uredi

Demografija uredi

Prema popisu iz 2015.godine grad Kaštela imaju 40.586 stanovnika.

Kultura i sport uredi

Obrazovanje uredi

Osnovne škole uredi

Srednje škole uredi

Znamenitosti uredi

Slavni ljudi uredi

  • Ante Alfirević, isusovac, hrvatski katolički svećenik, kulturni djelatnik, filozof, bogoslov, promicatelj zadrugarstva, katoličkog nakladništva, katolički novinar, pravaš, vođa Hrvatskoga katoličkog pokreta u Dalmaciji
  • Mirko Parčina, hrvatski džudaš i džudaški trener, jedan od pionira džuda u Hrvatskoj, važni športski djelatnik kaštelanskog športa i visoki lokalni športski dužnosnik, hrvatski slikar, kipar i primijenjeni umjetnik
  • fra Bernardin Sokol, hrvatski skladatelj i franjevac

Vanjske veze uredi

Gradovi i općine Splitsko-dalmatinske županije
Gradovi

Hvar |Imotski |Kaštela |Komiža |Makarska |Omiš |Sinj |Solin |Split |Stari Grad |Supetar |Trilj |Trogir |Vis |Vrgorac |Vrlika


Općine


Baška Voda |Bol |Brela |Cista Provo |Dicmo |Dugi Rat |Dugopolje |Gradac |Hrvace |Jelsa |Klis |Lećevica |Lokvičići |Lovreć |Marina |Milna |Muć |Nerežišća |Okrug |Otok |Podbablje |Podgora |Podstrana |Postira |Prgomet |Primorski Dolac |Proložac |Pučišća |Runovići |Seget |Selca |Sućuraj |Sutivan |Šestanovac |Šolta |Tučepi |Zadvarje |Zagvozd |Zmijavci

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija |Krapinsko-zagorska županija |Sisačko-moslavačka županija |Karlovačka županija |Varaždinska županija |Koprivničko-križevačka županija |Bjelovarsko-bilogorska županija |Primorsko-goranska županija |Ličko-senjska županija |Virovitičko-podravska županija |Požeško-slavonska županija |Brodsko-posavska županija |Zadarska županija |Osječko-baranjska županija |Šibensko-kninska županija |Vukovarsko-srijemska županija |Splitsko-dalmatinska županija |Istarska županija |Dubrovačko-neretvanska županija |Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj