Južna Tarawa

Južna Tarawa je neobičan grad razbacan po otočićima koraljnog atola Tarawe u arhipelagu Gilbertovih otoka na zapadu Tihog oceana, udaljenog 4500 km sjeveroistočno od Australije.^[1] To je najgušće naseljeni atol Gilbertovih otoka i ima oblik slova V. Dug je 35 km i sastoji se od 30 otočića.^[1]

Južna Tarawa ima tropsku klimu s prosječnim temperaturama od 25 do 30 °C. Od decembra do marta vlada kišna sezona kad ima olujnih vjetrova.

Do Drugog svjetskog rata arhipelag je bio britanska kolonija Otoci Gilbert i Ellice.^[2] Nju su odmah na početku Drugog svjetskog rata zauzeli Japanci, a 1943., nakon krvavih borbi, zauzeli američki marinci.^[2]

Južna Tarawa je trgovački i kulturni centar Kiribatija, s lučkim postrojenjima na otočićima Betio, Bairiki i Bikenibeu, koji su međusobno spojeni nasipima (do ostalih otočića se može jedino brodom). Na Bairikiju se nalaze vladine zgrade i rezidencija predsjednika, kao i kampus Univerziteta južnog Pacifika. U Betiu je sjedište vrhovnog suda, a pojedinih vladinih institucija ima i na ostalim otočićima. Iz Tarawe se izvozi kopra, sedef školjaka i riba. Na Betiu ima i nešto manjih industrijskih pogona. Ipak se većina privredne aktivnosti Južne Tarawe svodi se na usluge vladi i rad u državnoj administraciji uz turizam. Na otočiću Bonriki nalazi se Internacionalni aerodrom Bonriki (IATA: TRW, ICAO: NGTA).^[1]

Južna Tarawa na Wikimedijinoj ostavi

• Južna Tarawa na portalu Encyclopædia Britannica (en)