1523

• 25. 1. - Slavonski sabor u Križevcima, svršio se tučnjavom^[1].
• početkom godine - Krsto I. Frankapan Brinjski se vratio u Hrvatsku nakon službe kod nadvojvode Ferdinanda; otac Bernardin ga šalje u Rim gdje traži pomoć od pape.

• 4. 4. - Uz pomoć Martina Luthera, svog budućeg muža, iz manastira beži Katharina von Bora i još 12 monahinja.
• travanj - Kralj Ludovik II. se vratio iz Češke u Ugarsku.

• svibanj - lipanj - Ugarski sabor iznudio (privremjenu) smjenu palatina Stjepana VII. Báthoryja; osuđeni luterani.
  • Franjevac Pál Tomori određen za kaločkog biskupa i vrhovnog kapetana u donjoj Ugarskoj.

• 6. 6. - Kraj Kalmarske unije: Gustav Vasa je izabran za kralja Švedske (do 1560).

• 1. 7. - Johann Esch i Heinrich Voes su prvi flamanski luterani spaljeni u Briselu.

• 12. 8. - Radič Božić i Pál Tomori porazili bosanskog Ferhat-pašu kod Manđelosa u Sremu.
• kolovoz - Turska četa došla pod Ostrovicu ali odbijena.
• kolovoz, koncem - U Ugarsku stigli papski legat Thomas Cajetan i baron Antonio Giovanni da Burgio (drugi legat od sljedeće godine).

• 12. 10. - Ugarski kralj i kraljica se sastali u Šopronu sa nadvojvodom Ferdinandom i zatim otišli u Bečko Novo Mjesto - dogovaraju se o ratu protiv Turaka.

• 19. 11. - Giulio di Giuliano de' Medici novi je papa Klement VII. (do 1534).
• studeni? - Neočekivani upad Turaka u Hrvatsku.

• prosinac - Turci zauzeli Ostrovicu (izdajom, kako javljaju mletački izvori).

Tokom/tijekom godine uredi

• Ibrahim-paša Pargalija postaje osmanski veliki vezir (do 1536); moguće da je on pojačao vlast grčke Ohridske arhiepiskopije u srpskim krajevima^[2].
• Turska osvajanja: Bribir, Korenica, Ostrovica (pominje se i skradinska i kulen-vakufska).
• Kanun-namom određeno da se umesto uobičajenih poreza u Crnoj Gori uvodi filurija "po vlaškom običaju" od 55 akči po svakoj od 3.151 kuće (Skender-begu Crnojeviću pripada 103.000 akči)^[3].
• 1523 - 1530 - Priliv pravoslavnog stanovništva u Dalmaciju^[4].
• Završena crkva franjevačkog samostana sv. Križa na Krapnju.
• Franački rat u Nemačkoj, Švapska liga uništila 23 zamka barona-pljačkaša (Raubritter, naročito Thomas von Absberg).
• Pedro de Alvarado počeo osvajanje Gvatemale.

Glavni članak: :Kategorija:Rođeni 1523.

• Juan Vásquez de Coronado, španski konkistador († 1565)
• Gabriele Falloppio, anatom i lekar († 1562)
• Ana Jagelonska, poljska suvladarka († 1596)

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1523.

• 7. 5. - Franz von Sickingen, nemački vitez (* 1481)
• 14. 9. - Papa Hadrijan VI. (* 1459)
• Matij Ivanić, bivši hvarski pobunjenik (* ca. 1445)
• Mehmed I Geraj, krimski kan (* 1465)
• Pietro Perugino, slikar (* ca. 1446-50)
• 1523/4 - Vinko Andreis, otočki biskup (* 1441)

• Vjekoslav Klaić, Svezak drugi: dio treći.... Treća knjiga: Doba kralja Matijaša Korvina i Jagelovića (1458-1526) (archive.org)