Nadmorska visina je 104 m. To je sedište najzapadnije opštine Srema, veoma slikovit i živopisan kraj između reke Dunav i pitomih obronaka Fruške gore na severu i reke Save na jugu. Oblast na kojoj je izgrađen Šid je voćarsko vinogradarski kraj, sa velikim vinskim podrumom. U sklopu poljoprivrede razvijena je i prehrambena industrija, posebno prerada žita, savremena industrijska klanica i fabrika za proizvodnju jestivog ulja, kao i tekstilna industrija i trikotaža. Opština ima veoma privlačan turistički potencijal, naročito za lov i ribolov. U gradu se nalazi spomen kuća i galerija poznatog slikara Save Šumanovića. Kako i kada je Šid formiran kao naselje, naučno utvrđenih istorijskih podataka nema, postoje samo razne pretpostavke. Početkom 18-og veka Šid je bio jedno od najvećih naselja između Vinkovaca, Vukovara i Sremske Mitrovice. Za procene o veličini i značaju Šida postoje pismeni podaci. Najraniji pomen iz toga vremena je podatak da je u Šidu umro Luka Natalis 1702. godine, vikar apostolskog poslanstva.
Prvi podaci o Šidu su iz XVIII. stoljeća, kada je ovo naselje bilo u Podunavskoj vojnoj granici. U XIX. stoljeću mjesto naseljavaju Srbi i Rusini iz Ruskog Krstura i Kucure, zatim Slovaci iz Gložana i Pivnica. Početkom XX. stoljeća Šid se razvija kao gradsko naselje. Do 1918. Šid je bio u sastavu Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije kao dijela Austro- Ugarske. Od 1939.- 1945. je bio dio Banovine Hrvatske, odnosno NDH. Rano se javlja radnički pokret, a u narodnooslobodilačkom ratu čitavo područje bilo je aktivno u organiziranju borbi protiv neprijatelja. Završne operacije za oslobođenje Jugoslavije početkom 1945. godine (Srijemski front) vođene su u okolini Šida. U jesen 1991. Šid je za vrijeme bitke za Vukovar bombardiran od hrvatskih snaga pri čemu su poginula 4 civila.
Za vreme Drugog svetskog rata, Šid je bio u sastavu NDH. Najveći od svih zločina u tom periodu dogodio se 28.08.1942. godine, na Veliku Gospojinu. Veća grupa ustaša, na čelu sa Viktorom Tomićem, došla je iz Zagreba i u toku noći je započela racija. Uhapšeno je 142 Šiđana (125 muškaraca, 13 žena i 4 deteta). Svi oni su stravično mučeni, i na kraju, njih 121 je vozom prebačeno u Sremsku Mitrovicu gde su streljani. Među njima je bio i čuveni srpski slikar Sava Šumanović. Racija u Šidu se odvijala u sklopu veće racije koja je izvedena na teritoriji celog Srema, a u kojoj je ubijeno preko 6000 ljudi, većinom Srba, mada je bilo i Jevreja i Roma.
U naselju Šid živi 12.825 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 38,1 godina (36,5 kod muškaraca i 39,6 kod žena). U naselju ima 5.510 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,96.
Ovo naselje je uglavnom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.
- Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
| |
Stanovništvo prema polu i starosti [2] |
---|
| m | | | ž |
? | 47 | | | 53 |
80+ | 55 | | | 170 |
75-79 | 122 | | | 249 |
70-74 | 250 | | | 384 |
65-69 | 373 | | | 454 |
60-64 | 389 | | | 487 |
55-59 | 363 | | | 425 |
50-54 | 569 | | | 616 |
45-49 | 734 | | | 718 |
40-44 | 645 | | | 720 |
35-39 | 572 | | | 604 |
30-34 | 536 | | | 524 |
25-29 | 567 | | | 525 |
20-24 | 576 | | | 626 |
15-19 | 641 | | | 580 |
10-14 | 496 | | | 522 |
5-9 | 490 | | | 448 |
0-4 | 413 | | | 368 |
prosek | 36.5 | | | 39.6 |
Domaćinstva
Broj domaćinstava po popisima od 1948-2002.Godina popisa | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2002. | Broj domaćinstava | 2008 | 2211 | 2758 | 3759 | 4590 | 4878 | 5510 | | Domaćinstva po broju članova po popisu od 2002.Broj članova | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 i više | Prosečan broj članova | Broj domaćinstava | 1006 | 1338 | 1141 | 1342 | 412 | 190 | 50 | 16 | 7 | 8 | 2.96 | |
Domaćinstva
Broj domaćinstava po popisima od 1948-2002.Godina popisa | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2002. | Broj domaćinstava | 6439 | 1938 | 4059 | 227 | 173 | 42 | 7135 | | Domaćinstva po broju članova po popisu od 2002.Broj članova | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 i više | Prosečan broj članova | Broj domaćinstava | 1442 | 4102 | 1193 | 373 | 25 | | | | | | | |
Stanovništvo prema delatnosti koju obavlja
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija | Proizvodnja i snabdevanje... | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
---|
Muški | 3097 | 249 | - | - | 806 | 47 | 112 | 419 | 76 | 347 |
Ženski | 2168 | 95 | - | - | 447 | 17 | 14 | 480 | 68 | 68 |
Oba | 5265 | 344 | - | - | 1253 | 64 | 126 | 899 | 144 | 415 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato |
---|
Muški | 37 | 52 | 247 | 67 | 94 | 97 | - | - | 447 |
Ženski | 71 | 67 | 149 | 197 | 227 | 74 | 3 | - | 191 |
Oba | 108 | 119 | 396 | 264 | 321 | 171 | 3 | - | 638 |
- ↑ Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
- ↑ Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7