Tomislav Raukar

Tomislav Raukar rodio se 1933. godine u Starome Gradu na otoku Hvaru. Srednju ekonomsku školu pohađa u Splitu i završava je 1952. godine. Na Višoj pedagoškj školi, također u Splitu, 1956. godine završava studij povijesti i hrvatskog jezika i književnosti južnoslavenskih naroda, a 1957. godine završava i splitsku Srednju glazbenu školu.^[2] U Zagrebu na Filozofskome fakultetu 1963. godine diplomirao je jednopredmetni studij povijesti.^[2] Godine 1975. na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu obranio je doktorsku disertaciju Ekonomsko-društveni odnosi u Zadru u XV. stoljeću. Godine 1976. izabran je za docenta, 1980. za izvanrednog, a 1985. za redovitog profesora na Katedri za hrvatsku povijest, na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Godine 1997. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora kao trajno zvanje. Za člana suradnika HAZU u Razredu za društvene znanosti, izabran je 1986. godine, a za redovitog člana 1997. godine.^[3]

Voditelj je i suradnik na više znanstvenih projekata te urednik i član uredništva nekoliko časopisa (1985–94. član uredništva Historijskog zbornika, od 2001. glavni urednik Starina HAZU). Tijekom 1970-ih i 1980-ih obavio je niz istraživanja u hrvatskim i talijanskim arhivima (Zadar, Dubrovnik, Venecija, Ancona, Bari), gdje je posebice istraživao bilježničku građu. Oslanjajući se na metodologiju francuskih analista i prateći suvremene tokove europske, posebice talijanske i francuske medievistike, znatno je pridonio modernizaciji proučavanja hrvatskoga srednjovjekovlja. Posebice je vrijedan njegov doprinos proučavanju društvenih struktura i gospodarskog kretanja u urbanim i ruralnim sredinama Hrvatske u razvijenom i kasnome srednjem vijeku te komparativnomu proučavanju komuna na hrvatskoj i talijanskoj obali Jadrana. U hrvatsku historiografiju uveo je zapostavljene istraživačke teme, kao što su povijest svakodnevnoga života, mentaliteta i pobožnosti.^[4]

U mirovinu je otišao 2004. godine. Raukar je ljubitelj klasične glazbe i filatelist.^[5]

Izbor važnijih djela Tomislava Raukara.^[6]

• Zadar u XV. stoljeću: ekonomski razvoj i društveni odnosi, Sveučilište u Zagrebu-Institut za hrvatsku povijest, Zagreb, 1977.
• Zadar pod mletačkom upravom: 1409-1797, Narodni list-Filozofski fakultet, Zadar, 1987., ISBN 8673770114^[7]
• Hrvatsko srednjovjekovlje: prostor, ljudi, ideje, Školska knjiga, Zagreb, 1997., ISBN 9530307039^[8][9]
• Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2002., ISBN 9531751684^[10][11]
• Srednjovjekovne ekonomije i hrvatska društva, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2003., ISBN 9531751943
• Hrvatska povijest srednjeg vijeka (s Nevenom Budakom), Školska knjiga, Zagreb, 2006. ISBN 9530307136^[12]
• Studije o Dalmaciji u srednjem vijeku: odabrane studije, Književni krug, Split, 2007. ISBN 9789531632898^[13]

• 1998.: Godišnja Državna nagrada za znanost u području humanističkih znanosti, za knjigu Hrvatsko srednjovjekovlje.
• 1998.: Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića, za osobite zasluge za znanost
• 1999.: Povelja Filozofskog fakulteta u Zagrebu, za unaprjeđenje nastavnoga rada
• 2000.: Priznanje Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža"
• 2003.: Medalja Filozofskog fakulteta u Zagrebu
• 2004.: Medalja Sveučilišta u Zagrebu
• 2009.: Nagrada "Anton Gindely" Instituta za Podunavlje i Srednju Europu (Das Institut für den Donauraum und Mitteleuropa) iz Beča^[14]
• 2016.: Nagrada „Ivan Lučić“ za životno djelo^[15]

U čast profesora Raukara 2005. godine izdan je Raukarov zbornik s nizom priloga suvremenih povjesničara.^[16]

Bilješke i literatura

Mrežna mjesta

• Ivan Basić, Dobri duh hrvatskog srednjovjekovlja, Universitas, god. XII, br. 129 (27. srpnja 2020.), str. 28.
• Ante Birin, Razgovor s akademikom Tomislavom Raukarom, Povijesni prilozi 38/2010., Hrčak
• Tomislav Raukar, Hrvatska na razmeđu 15. i 16. stoljeća, Senjski zbornik 17/1990., Hrčak