Pafos ili Paf (grč. Πάφος, Páfos, tur. Baf) je grad na zapadnoj obali Cipra i upravno središte pokrajine Pafos. Smješten je 50 km zapadno od najveće ciparske luke Limassola, a njegova zračna luka je druga po veličini.

Pafos
Πάφος (grčki) Baf (turski)
Panorama grada
Panorama grada
Panorama grada
Koordinate: 34°46′N 32°25′E / 34.767°N 32.417°E / 34.767; 32.417
Država Cipar
PokrajinaPafos
Vlast
 - GradonačelnikSavvas Vergas
Površina
 - Ukupna40 km²
Visina30 m
Stanovništvo (201005.)
 - Grad66.364
 - Urbano područje47.530
Poštanski broj8010 - 8049
Pozivni broj+357 26
UNESCO-ova svjetska baštinaPafos
Godina uvrštenja1980.
VrstaKulturno dobro
Mjeriloiii, vi
Ugroženostne
PoveznicaUNESCO
Službena stranica www.visit.pafos.org.cy
Zemljovid
Pafos na zemljovidu Cipra
Pafos
Pafos

On je bio glavni grad Cipra u helenističkom i rimskom razdoblju, o čemu svjedoče brojni spomenici zbog kojih je Pafos upisan na popis svjetske kulturne baštine UNESCO-a.

Osnovna gospodarska djelatnost je turizam koji se posebno razvija nakon 1974. godine; prije je Pafos bio malen i nepoznat grad. Turiste posebno privlači legenda o Afroditinom rođenju.

Afroditina stijena (mitološko mjesto rođenja Afrodite)
Mozaici iz "Aionove vile"

Povijest uredi

Stari Pafos (Πάφος παλαιά, Paleopaphos)[1] smatra se mitološkim mjestom rođenja grčke božice ljubavi i ljepote Afrodite koja je rođena iz morske pjene na obali Cipra. Zbog toga je u antici Afroditin kult postao najvažniji na otoku, a grad Pafos je snažno vezan za njega. Samo ime je grad dobio po sinu Pigmaliona, mitskog kipara čiju je skulpturu Afrodite od slonovače (Galatea) oživjela božica, i s kojom je Pigmalion naposljetku imao sina Pafosa.

Stari Pafos s Afroditinim hramom su sagradili Mikenjani oko 1200. pr. Kr., kasnije kolonizirali Feničani i Grci), a Novi Pafos (današnji grad) s velikom lukom izgradio je Nikokles, posljednji kralj Pafosa iz vremena Aleksandra Velikog.

Grad je na svojim putovanjima u 1. stoljeću posjetio i sveti Pavao. Djela apostolska (xiii. 6.) navode kako je sv. Pavao pokrstio rimskog upravitelja Sergija Pavla.

U srednjem vijeku Pafos je gubio svoju važnost, osobito nakon što su Bizantinci osnovali Nikoziju.

Grad se nakon razvitka turizma 1974. godine oporavlja i naposljetku se čak gradi i Zračna luka, a grad postaje drugi po veličini na otoku. Danas velika Avenija sv. Pavla povezuje dvije najrazvijenije četvrti Pafmosa, stambenu četvrt Ktima s četvrti luksuznih hotela oko srednjovjekovne luke, Kato.

Znamenitosti uredi

U gradu se, osim mikenskog Afroditinog hrama u Starom Pafosu, nalaze i tzv. Grobnice kraljeva (nekropola iz 4. stoljeća pr. Kr.) sjeverozapadno od grada, gdje su pokapani starogrčki aristokrati. Iz helenističkog i rimskog razdoblja sačuvani su ostaci kazališta (4. stoljeće pr. Kr.), vila od 3. – 5. st. (Dionizova, Orfejeva i Aionova), i rimske guvernerove palače čiji su raskošni mozaici velika turistička atrakcija. Tu su i katakombe iz starokršćanskog razdoblja, a znamenita je i bizantska tvrđava koju su dogradili Mlečani 1570. godine. Manastir Chrysorrogiatissa posvećen Gospi od zlatnog nara je osnovan u 12. stoljeću. U njegovoj blizini je manastir Agios Neofytos u kojem se nalaze jedni od najljepših primjera bizantskih fresaka i ikona, a danas i zanimljiv bizantski muzej.

Gradovi prijatelji uredi

Pafos ima ugovore o partnerstvu s gradovima:

Izvori uredi

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Pafos
  1. Kojeg navode Klaudije Ptolomej (v. 14.1.), te Strabo (xiv. str. 683.) i Plinije Stariji (v. 31. s. 35.)