Kviz

Edip se, odgovarajući na Sfinginu zagonetku, (uvjetno) smatra prvim sudionikom kviza u povijesti.

Riječ "kviz" potječe iz engleskog jezika, od riječi Quiz.

Prema urbanoj legendi riječ "kviz" izmislio je vlasnik Dublinskog kazališta Richard James Daly: on se okladio da će u roku od 24 sata uvesti novu riječ bez značenja koja će se ustaliti u govoru i ući u engleski jezik. Dobio je okladu tako što je unajmio skupinu dječaka koji su kredom po zidovima u cijelom Dublinu ispisivali riječ "quiz". Sutradan je riječ već postala popularna, jer su se ljudi međusobno pitali za njeno značenje.^[1]

Međutim, riječ se u engleskom jeziku spominje i ranije (1782.) u značenju "čudak".

Po jednoj teoriji, jezikoslovci povezuju riječ s question (pitanje) i inquisitive (radoznao). Po drugoj teoriji, quiz potječe od quis (to quiz, upitati), odnosno od latinskog Qui es? (tko si ti?).

Za kviznu zajednicu iznimno je važno imati dobre sastavljače. Ako je netko dobar igrač ne znači odmah da je i dobar sastavljač. Kvizaši iznimno cijenime dobre sastavljače jer oni rade zanimljive, inteligentne i ponekad duhovite kvizove.^[2]

Igra je u javnost ušla preko radija ranih 1930-ih u SAD, a svoj vrhunac popularnosti radijski kvizovi postigli su 1940-ih. 1950-ih počeo je zamah televizijskih kvizova. Pod američkim utjecajem ubrzo su se proširili i po Europi.

U Hrvatskoj su također stekli veliku popularnost. Najistaknutiji autor bio je Lazo Goluža, čiji su kvizovi Tri, dva, jedan... ali vrijedan, Pješčani sat, Brojke i slova i Kviskoteka postigli masovnu gledanost u čitavoj SFRJ.^[3]

I danas su kvizovi veoma popularni. Javljaju se u više oblika, u različitim medijima i s različitom organizacijom:

Najbrojniju publiku još uvijek imaju televizijski kvizovi. Većina kvizova ima neku svoju shemu natjecanja, pa mogu biti pojedinačni ili skupni, između sebe ili "protiv televizije". Neki popularniji kvizovi su:

• 1 protiv 100
• Kviskoteka
• Najslabija karika
• Tko želi biti milijunaš?

Primjeri kvizova u kojima je u svakom trenutku na liniji samo jedan natjecatelj su Upitnik i 20pet, dok su Kviz 1, 2 i 3 i Učilica primjeri kviza u kojem je na liniji istovremeno više natjecatelja (desetak) i oni simultano odgovaraju na pitanja te se ljestvica radi na osnovu točnosti odgovora i brzine.

Kod radijskih kvizova obično pojedinac odgovara na pitanja do postizanja cilja (osvajanja nagrade) ili do netočnog odgovora.

Ova vrsta kvizova popularna je na zapadu, naročito u engleskim pubovima (Pub quiz, Quiz Nights ili Trivia nights). Studija iz 2009. procjenjuje broj kvizova na 22.445 tjedno u UK.^[4] U njima sudjeluju natjecatelji u timovima, a cilj je skupljanje poena. Nagrade mogu biti različite, kao na primjer sanduk pića, razni vaučeri, a ako se za sudjelovanje u kvizu plaća kotizacija, nagrade mogu biti i novčane.

Za razliku od UK, u SAD je koncept Pub kvizova komercijaliziran, pa tako više kviz kompanija organiziraju kvizove u barovima i restoranima, a sudjelovanje se redovito plaća.^[5]

U proteklih nekoliko godina Pub kvizovi su stekli veliku popularnost i u Hrvatskoj,^[6][7] ponajviše u Zagrebu gdje je taj trend i pokrenut u književnom klubu Booksa, te ih se tako tijekom sezone čak nekoliko održava u ritmu jedanput tjedno: Klub SC-a, Filozofski Fakultet, klub Tvornica, KSET...

Od 2014. godine aktivno djeluje i Hrvatski kvizni savez koji organizira pojedinačno i ekipno državno prvenstvo pub kvizaša. Pojedinačna prvakinja Hrvatske za 2014. godinu je Dorjana Širola iz Viškova a ekipni prvaci su tim Belzebube u sastavu Ivan Vlahek, Kristo Kristić, Ena Šarić i Petra Lypolt.

Primjer je HQ Trivia.

Postoji više kvizova izdatih kao računalne igre. Neki uspješni kvizovi su izdati i kao računalne igre, npr. Who Wants to Be a Millionaire. Kvizovi se mogu igrati i on-line preko Interneta, kao npr. Fun Trivia.^[8]

Školski kvizovi se često organiziraju kao natjecanja između škola. Cilj im je da kroz igru motiviraju učenike za učenje i postizanje boljih rezultata u školi, na primjer ekološki kviz "Lijepa naša" i "Baština čovječanstva".

U nekim zemljama (SAD, Kanada, Indija) kvizovi predstavljaju vrstu kraćih i jednostavnijih testova za provjeru znanja učenika ili studenata.

Npr. glazbeni kviz (Ne zaboravi stihove).

Tijekom povijesti razvijene su razne igre na ploči koje imaju format kviza. Neke su imitacije popularnih televizijskih ili radijskih kvizova, a neke su originalne kao iKNOW, OMNI Entertainment System, Wits & Wagers, Trivial Pursuit...

Po Guinnessovoj knjizi rekorda najveći kviz, pod nazivom "Kviz za život", održan je 11. prosinca 2010. u belgijskom gradu Gent i na njemu je sudjelovalo 2280 natjecatelja.^[9]

Po istom izvoru, televizijski kviz koji se najduže emitira je It's Academic. On se kontinuirano emitira od 7. listopada 1961. na američkoj televiziji NBC4.^[9]

Poziv na kviz je prva kviz emisija neke hrvatske televizije (TVZ) i prvi hrvatski televizijski kviz. Prikazivala se 1965. godine. Emitirano je ukupno devet emisija u trajanju od 75 minuta.^[10]

Kvizna situacija, prvi put emitiran 2015., prvi je hrvatski televizijski pub kviz.^[11]

Prvi hrvatski radijski kviz za djecu, Zagonetni mikrofon urednice S. Škrinjarić, nastao je 1960-ih.^[12]

Značajni hrvatski kvizovi su: Kviskoteka, Šifra, telefonski kviz Upitnik itd.

Popis kvizova u kojima je osvojen maksimalni dobitak

Sve u 7, Tko želi biti milijunaš?

Najveći osvojeni iznos u jednom nastupu u nekom kvizu

^[13]

Najveći osvojeni iznos u jednom kvizu (ako je dozvoljeno više pobjedničkih nastupa zbrojeni su svi dobici)

"Kunolovac" na RTL-u i "Nova Lova" na Novoj TV su kasnonoćni kvizovi koje su pratile nebrojene kontroverze.^[19][20][21]

^[22][23]

U kurzivu su navedeni kvizovi u kojima sreća igra jednaku ili veću ulogu od znanja.

Najveća (teoretska) moguća nagrada

1. 1 000 000 kn Sve u 7, Tko želi biti milijunaš?, Veto
2. 500 000 kn Šifra

? 1 protiv 100, Izazov ?

Najviše izdanja

Kolo sreće 2 002+

1. Upitnik 1 815 emisija^[24]
2. Najslabija karika 1 008
3. Potjera 950+
4. Tko želi biti milijunaš? 530+
5. Brojke i slova 400+

? Kviskoteka 100+ ?

Najdugovječniji

1. Kviskoteka 17 godina
   Kolo sreće 11+
2. Tko želi biti milijunaš? 8+
3. Potjera 7+
4. Upitnik 8
5. Najslabija karika 7
6. Brojke i slova 6

Najviše istovremenih natjecatelja

1. 1 protiv 100 101 natjecatelj
2. Kviz 1, 2 i 3 10+ (ovisno o broju ulaznih telefonskih linija)
3. Najslabija karika 8
4. Potjera 5

U intervjuu poznatog kvizaša Roberta Lojpura u Slobodnoj Dalmaciji u ožujku 2013. godine izneseni su sljedeći navodi:

• Pitanja u televizijskim kvizovima [ne odnosi se na telefonske] se prilagođavaju natjecateljima. Onima koji su prvi put na televizijskom kvizu i pred kamerama da se poguranac u vidu pitanja iz struke ili iz područja interesa da ih se ohrabri i razbije im se trema. Starije gospođe često dobivaju pitanje o nekom jelu ili receptu, muškarci srednjih godina i navijačkih fizionomija pitanja o nogometu...
  • Istaknuto je da su jedan natjecatelj koji živi u Rimu i drugi koji se baš vratio iz Istanbula dobili pitanje o nekoj atrakciji grada, prvi o Rimu, drugi o Istanbulu, u jednom kvizu.
  • Izjavljeno je da prije pojavljivanja na kvizu natjecatelj dobije detaljan upitnik gdje ga se izričito pita što je zadnje pročitao, gdje je putovao, kakvu glazbu sluša te čak može reći što ne želi da ga se na kvizu pita. Uredništvo kviza prije emisije ima detaljnu sliku o kandidatovom obrazovanju i interesima pa može naslutiti koje su mu jake i slabe strane. Također ako ne postoji kvalifikacijska igra kao što je "najbrži prst" u "Milijunašu" uredništvo samo raspoređuje tko će i po kojem redoslijedu sjesti na "vruću stolicu". Tada je puno lakše individualizirati pitanja, odnosno podešavati ih prema pojedinom kandidatu.
• U Hrvatskoj se na kvizovima uglavnom vrte jedni te isti ljudi. Lojpuru se stoga čini da se uredništvo ponekad trudi pronaći neko novo lice, neafirmiranog, nepoznatog kvizaša, koji bi svojim navodnim znanjem posramio kviz-profesionalce i osvojio veliku svotu novca. Tim dramaturškim elementom možebitno bi se podigla gledanost kviza, pogotovo ako je u pitanju mladi natjecatelj, iz siromašnijeg dijela Hrvatske, nezaposlen ili na neki drugi način financijski potrebit. [njegov komentar o dotad nepoznatom prvom pobjedniku kviza Sve u 7] Također je naveo kako je 8 godina ranije, s puno manje znanja imao priličnu šansu osvojiti milijun kuna [u kvizu Tko želi biti milijunaš], a 2013. mnogo pametniji i iskusniji, nije mogao osvojiti niti približnu svotu [u kvizu Sve u 7]. Smatra da razlog tome nisu niti gora ekonomska situacija niti lošija gledanost kvizova nego njegova [i ostalih poznatih, etabliranih kvizaša] osobna atraktivnost za medije. Ističe da se ne radi o postavljanju izuzetno teških pitanja, nego više individualno prilagođenih.^[25]

• Test
• Game show

• myquiz, platforma za sastavljanje pitanja i igranje
• kahoot
• Kviz: Koliko znate o Kini i Turskoj?, CNN 2010. (engl.)
• On-line kviz, web stranica Fun Trivia (engl.)
• Ekološki kviz "Lijepa naša"  Arhivirana inačica izvorne stranice od 31. prosinca 2011. (Wayback Machine)
• Stranice Hrvatskog kviznog saveza