Hrvatski šahovski savez

Utemeljen je 12. svibnja 1912. godine. Član je Svjetske šahovske federacije (FIDE) i Europske šahovske unije - European Chess Union (ECU) od 21. lipnja 1992. godine.^[2] Okuplja više od 200 hrvatskih šahovskih klubova. Organizira pojedinačna i ekipna natjecanja na državnoj razini. Hrvatska pripada europskoj zoni 1.2b. Predsjednik zone je Alojzije Janković (ažurirano 22. listopada 2019.).^[3][4]

Međunarodni naziv za savez je Croatian Chess Federation.

Članovi saveza su šahovski klubovi, županijski šahovski savezi i organizacije koje se bave šahovskim djelatnostima. U 2019. godini članovi saveza su ukupno 219 klubova, 20 županijskih saveza (županija Dubrovačko-neretvanska ima samo dva kluba pa nema formiran savez) te tri organizacije: Hrvatska udruga šahovskih sudaca, Udruga šahovskih problemista, Hrvatska udruga problemskih šahista.^[5]

Već 1993. godine Siniša Režek pokreće web stranicu Hrvatskog šahovskog saveza, te FIDE uvrštava link na web stranicu u svoj redovni Almanah. Od 1998. urednik je sam Savez i nova web adresa . Nova adresa https://hrvatski-sahovski-savez.hr/ je u upotrebi od 2017. godine.

Hrvatska udruga dopisnih šahista (HUDŠ), zasnovana je 25. siječnja 1975. te osnovana pristupom desetog člana 23. siječnja 1990. HUDŠ se 6. kolovoza 1991. odvaja od Jugoslavenskog savjeta za dopisni šah, 23. rujna 1992. postaje punopravnom članicom Međunarodne federacije za dopisni šah - International Correspondence Chess Federation (ICCF) te se 4. studenog 1996. učlanjuje u Hrvatski šahovski savez. HUDŠ djeluje kao samostalna udruga na zemaljskoj razini te kao punopravna članica ICCF-a na svjetskoj razini.^[6]

Pod HŠS-om djeluju dvije udruge problemskog šaha: Hrvatska udruga problemskih šahista i Udruga šahovskih problemista. Član je Svjetske federacije šahovske kompozicije - World Federation for Chess Composition (WFCC).

do 2015.

Muškarci uredi

Najveći uspjeh je 7. mjesto 1992. godine na 30. olimpijadi.^[7]

Igrajući za reprezentaciju Jugoslavije hrvatski šahisti sudjelovali su u osvajanju zlata 1950., srebra 1958., 1962. i 1964. te bronce 1952., 1954., 1960., 1972. i 1980. Nije ih bilo u sastavu reprezentacije 1926., 1956., 1968., 1974. (srebro) i 1970. (bronca).

Žene uredi

Najbolji rezultat je 19.mjesto 1994. na 16. olimpijadi.^[7]

Hrvatske šahistice nisu izravno sudjelovale u uspjesima jugoslavenske reprezentacije (srebro 1963. i bronca 1988.). Vlasta Maček bila je izbornica reprezentacije 1988.

do 2015.

Pojedinačno uredi

Paula Wolf-Kalmar bila je 2. na turnirima 1930. i 1931. te 3. na turniru 1927.

Turnir kandidata uredi

Najbolji rezultat ostvario je 2004. Zdenko Kožul plasirajući se među 16 najboljih. To izdanje kao i izdanje dvije godine ranije bilo je sa 128 sudionika najveće izdanje turnira kandidata po broju sudionika u povijesti.

Ekipno uredi

Pojedinačne medalje uredi

Muškarci uredi

Najbolji rezultat je 6. mjesto 1997.

Hrvatski šahisti nisu sudjelovali u osvajanju jedine medalje jugoslavenske reprezentacije; srebra 1989.

Žene uredi

Još se niti jednom nisu kvalificirale.

Chess World Cup

Najbolji rezultat je 2. kolo Zdenka Kožula 2007.

do 2016.

Pojedinačno uredi

Paula Wolf-Kalmar osvojila je 5. mjesto 1924. na neslužbenom prvenstvu.

Ekipno uredi

Muškarci uredi

Najveći uspjeh je 7. mjesto 1992. i 1997. godine.^[8]

Hrvatski šahisti igrajući za reprezentaciju Jugoslavije sudjelovali su u osvajanju srebra 1957., 1961., 1965., 1983., 1989. te bronce 1973. i 1977.

Žene uredi

9. mjesto 2007. je najbolji plasman u povijesti hrvatskog ženskog šaha.^[9]

do 2015.

Svjetsko prvenstvo uredi

Europsko prvenstvo uredi

ožu 2019.

* Live rejting je rejting izračunat nakon svakog pojedinog turnira (kao npr. u tenisu), dok FIDE objavljuje rejting ljestvicu jednom mjesečno.

Svjetsko prvenstvo uredi

Leonardo Ljubičić bio je svjetski prvak od 2013.- 2016.

Maja Zelčić bila je doprvak 2000. – 2005.

ICCF Svjetski kup uredi

ICCF Olimpijada uredi

Muškarci uredi

Jugoslavija ima broncu sa III. Olimpijade. Nepoznato jesu li hrvatski šahisti sudjelovali.

Žene uredi

Jugoslavija ima broncu sa II. Olimpijade. Nepoznato jesu li hrvatske šahistice sudjelovale.

Velemajstori međunarodnog dopisnog šaha uredi

Pavao Keglević, Davor Krivić, Leonardo Ljubičić, Maja Zelčić (LGM)

ICCF ljestvica - najbolji igrači uredi

sij 2019.
https://www.iccf.com/RatingList.aspx

* ICCF ima samo jednu, zajedničku, ljestvicu; na toj ljestvici je bila 24. žena po redu

Kako ne postoje podaci prije 1991. nepoznato je koji je rejting imao P. Keglević na vrhuncu karijere.

šahovski problemi još se nazivaju i šahovske kompozicije

natjecanja se odvijaju se u dvije osnovne kategorije: sastavljanje i rješavanje šahovskih problema

nepotpuni podaci

Svjetsko prvenstvo uredi

Pojedinačno uredi

Ekipno uredi

Svjetsko ekipno prvenstvo u problemskom šahu 1947. osvojila je jugoslavenska reprezentacija u kojoj su bili isključivo zagrebački rješavači matnih zadaća (Marijan Dumić, Zvonimir Juginović, Ante Labura, Đorđe Lasković, Zlatko Modor, Branko Pavlović, Nenad Petrović, Braslav Rabar, Božidar Sakač, Zlatko Smrkić).

Europsko prvenstvo uredi

Pojedinačno uredi

Ekipno uredi

Svjetsko rješavačko natjecanje uredi

International Solving Contest (ISC)

Velemajstori problemskog šaha uredi

Velemajstori šahovske kompozicije

Hrvoje Bartolović, Nenad Petrović

Velemajstori rješavanja šahovskih problema

Marko Filipović

WFCC ljestvica rješavača - najbolji igrači uredi

sij 2019.
https://www.wfcc.ch/competitions/solving/rat_011018/  Arhivirana inačica izvorne stranice od 9. veljače 2019. (Wayback Machine)

* nitko s rejtingom od barem 1900 niti u top 300

WFCC ima samo jednu, zajedničku, ljestvicu;

FIDE album uredi

• Opatijska varijanta - najbolja mogućnost obrane za crne u kraljevom gambitu
• Trifunovićeva varijanta (autor: Petar Trifunović) - varijanta alekhinove obrane
• Zagrebačka varijanta (autor: Mijo Udovčić) - varijanta kraljeve indijke

• mjesečnik Šahovski glasnik / Šahovski vjesnik - 1925. pokrenuo Vladimir Vuković
• časopis Problem - pokrenuo 1951. Nenad Petrović, a 1952. postao službeno glasilo Stalne komisije FIDE za problemski šah (FIDE-PCCC), ugašen 1981.
• časopis Šahovski pregled - izlazio 1938. – 40., uređivao ga Petar Trifunović
• knjiga Šahovska abeceda (1909.), Izidor Gross - prva hrvatska šahovska knjiga; nazivi šahovskih figura koji se u njoj spominju i danas su u uporabi (Gross figure naziva kralj, dama, toranj, lovac, skakač)^[10]
• knjiga Šahovski problem (1949.), Nenad Petrović

Aleksandar Witek je prvi hrvatski šahovski majstor (pojam "velemajstor" u to doba još nije postojao (oko 1880.-te)).

Mijo Udovčić je prvi hrvatski velemajstor - GM (1962.).

Mirjana Medić je prva hrvatska šahistica s titulom ženskog velemajstora - WGM (1999.).^[11]

Nenad Petrović je prvi hrvatski velemajstor šahovske kompozicije te ujedno i prvi hrvatski velemajstor problemskog šaha (1976.).

Pavao Keglević je prvi hrvatski velemajstor međunarodnog dopisnog šaha - GM (1978.).

Maja Zelčić je prva hrvatska šahistica s titulom ženske velemajstorice međunarodnog dopisnog šaha - LGM (2005.).

Marko Filipović je prvi hrvatski velemajstor rješavanja šahovskih problema (2017.).^[12]

Titulu velemajstora kao najmlađi osvojio je Ivan Šarić s 18 godina, kao najstariji Davorin Komljenović i Juraj Nikolac s 47 godina, odnosno Andrija Fuderer počasnu titulu s 59 godina. Ante Brkić je 2007. prvi osvojio titulu velemajstora u tinejdžerskim godinama.

Dražen Marović trenirao je Mohammeda Al-Modiahkia, prvog velemajstora iz arapske zemlje.

Prvi međunarodni šahovski turnir na Balkanu organizirao je Izidor Gross 1912. u Karlovcu.

Prvi šahovski problem u hrvatskom tisku objavljen je 1844. u karlovačkom časopisu Pilger.

Nenad Petrović je autor prvog Kodeksa za šahovsku kompoziciju (Piranski kongres 1958.) te je organizirao prvi svjetski kongres problemista 1958. godine u Piranu (Slovenija). Ti se kongresi od tada održavaju redovito svake godine u raznim državama.^[13]

Nenad Petrović je pokrenuo i realizirao prvih 13 svezaka Albuma FIDE.

Zbog rokadnog problema Nenada Petrovića FIDE je mijenjala neka pravila šaha.

Braslav Rabar je za potrebe Šahovskog informatora 1966. stvorio nomenklaturu šahovskih otvaranja koja je i danas temelj šahovskog informacijskog sustava te ju je 1971. objavio u brošuri Klasifikacija šahovskih otvaranja. Razvrstao je otvaranja u 3 skupine: D (koja počinju s 1. d4), E (1. e4) i R (razna; koja počinju drugim potezima: 1. c4; 1. f4; 1. Sf3 itd.) Nakon 1980. nomenklatura je proširena na 5 slova (A, B, C, D, E).,^[14] a bio je i jedan od urednika Enciklopedije šahovskih otvaranja (ECO). Također je postavio i osnovna načela vrednovanja šahovskih rezultata, ali je FIDE prihvatila verziju mađarsko-američkog fizičara Arpada Eloa.

Petar Trifunović je 1948. u Kopenhagenu je odigrao simultanku naslijepo na 50 ploča.

U zagrebačkom HNK-u je 1941. u večernjoj predstavi bila izvedena partija živoga šaha prema partiji koju je 1915. odigrao Aleksandr Aljehin.

Nenad Petrović 1947. sastavio kompoziciju s najvećim brojem različitih matova u jednom potezu (105); koristeći 18 figura. Kasnije je taj broj izjednačio Anthony Stewart Mackay Dickens, ali s jedom figurom manje.^[15][16]

Mat u 270 poteza Nenada Petrovića je najduža točna kompozicija za ortodoksni problem mata u najviše poteza.^[17]

Na IX. šahovskoj olimpijadi (1950. u Dubrovniku) igralo se figurama koje je skicirao Andrija Maurović, a izradio drvotokar Vjekoslav Jakopović. Te su figure proglašene najboljima na svijetu zbog praktičnosti (optimalnog odnosa veličine figura i veličine polja te pogodnoga prstohvata). Robert Fischer je oba svoja meča protiv Spaskog (1972., 1992.) igrao s njima. Danas se izrađuju i u plastičnoj verziji.

Memorijal prvog hrvatskog velemajstora Mije Udovčića je najstariji brzopotezni šahovski turnir u Europi.^[18]

Najstariji hrvatski trag o šahu nalazi se u imovinskom popisu Mihovila (u. 1385. u Zadru), trgovca suknom, gdje je naveden stolić sa šahovskom garniturom. U Splitu, pod vlašću Venecije, nadbiskup Andrija Corner 1535. zabranjuje svećenicima igrati šah. Šah se spominje kao "nepoštena igra" zajedno s kartama, kockama i pjesmama. Glagoljaši su tada nosili oružje, zalazili u gostionice, trgovali, "kockali" i sl. Takve zabrane "kocke" ponavljale su se više puta u raznim europskim zemljama; prva potječe još iz XI. stoljeća.
Iako se smatra da je dopisni šah nastao na Dalekom istoku prije novog doba - spominje se slonovska "pošta", najstarije povijesno svjedočanstvo iz sredine XVII. stoljeća govori o dopisnom šahu između Mletačkih i Dubrovačkih trgovaca pa se Hrvatska smatra jednom od kolijevki dopisnog šaha u svijetu.^[19] (Engleski orijentalist Thomas Hyde u djelu O istočnjačkim igrama (De ludis orientalibus) 1694. piše o dopisnom šahiranju mletačkih i hrvatskih trgovaca 1650. (mercatores venetos et croatos).)
Barun Franjo Trenk prigodom napada na pruski tabor 1745. zauzeo je kraljev šator i kao ratni plijen osvojio šah od slonove kosti i stijeg pruskoga kralja Fridrika II. Velikog. Prema legendi koju je 1880. zapisao Vjekoslav Klaić, hrvatski kralj (969. – 997.) Stjepan Držislav oslobodio se sužanjstva pobijedivši u tri partije mletačkog dužda Petra II. Orseola i za svoj znak uzeo šahovsku ploču.

Prva šahovska rubrika u Hrvatskoj počela je izlaziti 1875. godine u tjedniku „Hrvatska lipa“. Prvi šahovski turnir u Hrvatskoj odigran je u siječnju 1886. u Zagrebu; pobjednik je bio Đuro Pilar.^[20] Nepotvrđeno, prvi šahovski klub osnovan je 1879. godine u Dubrovniku, a službeno prvi prema sačuvanoj dokumentaciji je Zagrebački šahovski klub osnovan u Zagrebu 11. ožujka 1886. godine. Utemeljio ga je akademik, rektor Sveučilišta u Zagrebu i jedan od najistaknutijih hrvatskih šahista, prof. dr. Đuro Pilar sa svojim suradnicima. To su bili Dragutin pl. Šram i dr. Slavko Wolf. Klub je bio registriran prema tadašnjim zakonskim propisima te je imao svoja „Pravila“ službeno potvrđena 22. ožujka 1886. godine. U siječnju iste godine odigran je prvi šahovski turnir u Zagrebu pod nazivom „Pokusni turnir“. Organizirao ga je Đuro Pilar prema iskustvu stečenom za vrijeme studija u Bruxellesu, gdje se družio s nekima od najpoznatijih onodobnih šahista. Turnir je imao 9 natjecatelja, a pobijedio je Dragutin Šram. Nakon utemeljenja drugih šahovskih klubova u Zagrebu, Karlovcu, Varaždinu, Sisku, Osijeku i Vukovaru njihovi su predstavnici 12. svibnja 1912. godine održali osnivačku skupštinu Hrvatskoga šahovskog saveza (HŠS), i to 12 godina prije ustrojavanja Svjetske šahovske federacije (FIDE, Fédération Internationale des Échecs).
U Hrvatskoj su svjetski kongresi problemista održani 1977. godine u Malinskoj na otoku Krku te 1972., 1997. i 2000. godine u Puli.

Hrvatski velemajstor Mato Damjanović sudjelovao je u najmasovnijoj simultanci za Guinessovu knjigu rekorda koja je održana 1966. u Havani nakon olimpijade. Svi sudionici olimpijade protiv kubanskih šahista igrali su na 6840 ploča.^[21]

Gari Kasparov, bivši svjetski šahovski prvak, od 2014. ima hrvatsko državljanstvo.

Pobjede protiv aktualnih, bivših i budućih svjetskih prvaka uredi

• Ivan Šarić je 2014. pobijedio svjetskog prvaka i prvog igrača svijeta Magnusa Carlsena.
• Dražen Marović je pobijedio dva bivša svjetska prvaka (Petrosjana u Amsterdamu 1973. i Spaskoga u Talinnu 1975.)
• Vlatko Kovačević je 1970. pobijedio kasnijeg svjetskog prvaka Bobbyja Fischera, koji se smatra jednim od najboljih šahista u povijesti.
• Aleksandar Witek je 1890. pobijedio aktualnog svjetskog prvaka Wilhelma Steinitza.

World Amateur Chess Championship

kategorije: do 20, do 18, do 16, do 14, do 12, do 10, do 8;

do 2015.
Ognjen Cvitan (do 20, 1981.), Valentina Golubenko (do 18, 2008.), Bojan Kurajica (do 20, 1965.), Hrvoje Stević (do 16, 1995.), Lara Stock (do 10, 2002.), Ivan Šarić (do 18, 2008.)

kategorije za standardni šah: 50+, 65+; prije 2014.: 60+

do 2015.
Mišo Cebalo (60+, 2009.), Vlasta Maček (2003., brzopotezni)

• Šahovska naklada, utemeljena je 1945. i izdala je oko 200 šahovskih knjiga i brošura. Izdala je i 14 albuma FIDE.^[13]
• Šah u Hrvatskoj
• Memorijal prvog hrvatskog velemajstora Mije Udovčića (od 1964.)
• Turnir mira - održavan 1965., 1970., 1975., 1985., 2018. u Zagrebu i dva puta djelomično u Rovinju; najjači šahovski turnir organiziran na području Hrvatske^[22][23]
• Međunarodno rješavačko natjecanje (Hrvatska) - natjecanje u rješavanju šahovskih problema koje organizira Svjetska federacija za šahovsku kompoziciju i koje se simultano održava u više desetaka zemalja od kojih je jedna i Hrvatska^[24]
• Popis hrvatskih šahovskih velemajstora

Popis međunarodnih šahovskih turnira u Hrvatskoj uredi

• Prvenstvo Hrvatske za seniore
• Prvenstvo Hrvatske u brzopoteznom šahu
• Prvenstvo Hrvatske za žene
• Prvenstvo Hrvatske za juniore i juniorke
• Prvenstvo Hrvatske za kadete i kadetkinje
• Ekipno prvenstvo Hrvatske
• Hrvatski kup

• http://www.sahklube4.hr/braslav_rabar/
• http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=51343
• http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=59291

• Službena stranica

Udruge pri Savezu

• Udruga šahovskih problemista  Arhivirana inačica izvorne stranice od 17. veljače 2017. (Wayback Machine)
• Hrvatski klub dopisnih šahista
• Hrvatska udruga šahovskih sudaca

Baze podataka

• Chess DB^{[neaktivna poveznica]}
• Chess Results
• Javna baza šahovskih problema - YACPDB
• Javna baza šahovskih problema - PDB-server
• Chess Tactics Server