Carolyn C. Porco

Carolyn Porco rođena je u New Yorku. Diplomirala je na Sveučilištu Stony Brook 1974. godine, a doktorirala 1983. na California Institute of Technology (Caltech), na Odjelu geologije i planetologije.^[12] Pod mentorstvom Petera Goldreicha napisala je disertaciju o Voyagerovim otkrićima u Saturnovim mjesecima.

Carolyn Porco je 1983. postala članicom Odsjeka planetologije na Sveučilištu Arizona, a te iste godine postaje i članicom tima za obradu slikovnih podataka programa Voyager.^[13] Od tada aktivno sudjeluje u praćenju Voyagera tijekom susreta s Uranom 1986. i Neptunom 1989.^[14]Kao mlada znanstvenica u programu Voyager, bila je prva osoba koja je opisala ponašanje nepravilnih prstenčića i "žbica" koje je Voyager otkrio unutar Saturnovih prstenova;^[14] razjasnila je mehanizam vanjskih Uranovih prstenova i njihovih pastirskih satelita Kordelije i Ofelije^[15] kao i onaj Neptunovih prstenova i lukova i pastirskog satelita Galateje.^[16] Jedna je od začetnica ideje snimanja "obiteljskog portreta" Sunčevog sustava letjelicom Voyager te je sudjelovala u planiranju, oblikovanju i obradi tih fotografija 1990. godine, uključujući i poznatu fotografiju planeta Zemlje - Pale Blue Dot.^[17]

U studenom 1990. Porco je imenovana voditeljicom tima za obradu slikovnih podataka međunarodne misije Cassini-Huygens koja je uspješno lansirala letjelicu u orbitu oko Saturna i poslala atmosfersku sondu Huygens na Saturnov najveći satelit, Titan.^[1] Također je i ravnateljica CICLOPS-a (Cassini Imaging Central Laboratory for OPerationS), laboratorija koji je središte za obradu svih slikovnih podataka i mjesto gdje se sve fotografije obrađuju za objavu.^[3] CICLOPS je dio ustanove Space Science Institute u Boulderu u Coloradu.^[18]

Tijekom ove još uvijek aktivne misije, Porco i njezin tim otkrili su sedam Saturnovih satelita: Metona i Palena,^[19] Polideuk,^[20] Dafnis,^[21] Anta,^[22] Egeon^[23] i mali mjesec na vanjskom B-prstenu.^[24] Također su otkrili nekoliko novih prstenova, npr. prstenove podudarne s orbitama Atlasa, Janusa i Epimeteja (sateliti s progradnim putanjama) i Palene; zatim difuzni prsten između Atlasa i F-prstena, kao i nove prstenove unutar nekoliko pukotina već poznatih prstenova.^[25]

Tijekom 2013. podaci prikupljeni u misiji Cassini potvrdili su predviđanja Carolyn Porco i Marka Marleya da su akustične oscilacije unutar Saturna odgovorne za stvaranje posebnih značajki unutar Saturnovih prstenova.^[4][5] To je prva potvrda koja je pokazala da planetarni prstenovi mogu djelovati kao seizmografi u bilježenju oscilacijskih pokreta unutar planeta domaćina.

Njezin je tim prvi uočio skupinu jezera ugljikovodika u južnoj polarnoj regiji Titana u lipnju 2005.^[26] (skupina sličnih i većih pojava uočena je u sjevernoj polarnoj regiji u veljači 2007.).^[27] Mogućnost da su ova jezera potpuno ili djelomično ispunjena tekućim ugljikovodicima dodatno je potvrđena kasnijim opažanjima.^[28]

Također su prvi uočili gejzire na Enkeladu, Saturnovom šestom najvećem mjesecu, za koje smatraju da eruptiraju iz akumulacija tekuće slane vode (pune spojeva kao što su propan, benzen, sumporovodik i formaldehid) ispod južnog pola ovog mjeseca.^[29][30]

Porco je i članica tima za obradu slikovnih podataka misije New Horizons čiji je cilj istraživanje patuljastog planeta Plutona i Kuiperovog pojasa. Svemirska sonda bi trebala doći do Plutona 2015.^[31]

Podrobniji članak o temi: Dan kada se Zemlja nasmijala

Kao voditeljica tima za obradu slikovnih podataka misije Cassini, Carolyn Porco je pokrenula i planirala snimanje fotografije Saturna, sa Zemljom u pozadini, 19. srpnja 2013. godine,^[32] po uzoru na slavnu fotografiju Pale Blue Dot.^[33] Snimanje fotografije bilo je dio većeg projekta pod nazivom "Dan kada se Zemlja nasmijala" (engl. The Day the Earth Smiled), u kojem su ljudi diljem svijeta pozvani da se nasmiju u trenutku snimanja fotografije i na taj način proslave svoje mjesto u svemiru i život na Zemlji.^[34]

Na Sveučilištu Arizona Porco je radila od 1983. do 2001., a redoviti je profesor postala 1991. Danas je viši istraživač u Institutu svemirskih znanosti u Boulderu (engl. Space Science Institute) i gostujući predavač na Koloradskom sveučilištu u Boulderu.^[35]

Porco je aktivno sudjelovala u američkom planetarnom istraživačkom programu sudjelujući u radu mnogih NASA-inih odbora (npr. Solar System Exploration Subcommittee, Mars Observer Recovery Study Team, Solar System Road Map Development Team). Sredinom 1990-ih vodila je savjetodavnu radnu skupinu za proučavanje i razvoj budućih misija u vanjskom dijelu Sunčevog sustava, a sudjelovala je i u radu skupine za osmišljavanje desetogodišnjeg plana istraživanja Sunčevog sustava (engl. Solar System Decadal Survey, 2001–2002) pod vodstvom NASA-e i Nacionalne akademije znanosti.^[36][37]

Carolyn Porco često drži predavanja o misiji Cassini i o planetarnim istraživanjima općenito, te se pojavljuje na poznatim konferencijama (PopTech, 2005.^[38] i TED 2007., 2009.).^[39][40]

Predavanje na TED-ovoj konferenciji 2007. bilo je usredotočeno na dva glavna područja otkrića misije Cassini: istraživanje Saturnovih mjeseca Titana i Enkelada. Opisujući okruženje na Titanu, s atmosferom sastavljenom uglavnom od molekularnog dušika i prožetom organskim spojevima, Porco je pozvala publiku da ovako zamisli scenu na površini mjeseca:

»Zaustavite se i razmislite minutu. Pokušajte zamisliti kako bi površina Titana mogla izgledati. Mračno je - podne na Titanu jednako je mračno kao ponoć na Zemlji. Hladno je, jezivo, maglovito, možda pada kiša, a vi stojite na obalama jezera Michigan punog razrjeđivača za boju. Ovako smo zamišljali površinu Titana prije no što smo tamo došli s Cassinijem i mogu vam reći da je ono što smo pronašli na Titanu, makar se detalji razlikuju, jednako fascinirajuće kao i ova priča. A nama je to bilo kao - za Cassinijeve ljude bilo je kao da se avantura Julesa Vernea ostvaruje.«

Nakon opisivanja različitih obilježja otkrivenih na Titanu i prikaza povijesne prve fotografije Titanove površine snimljene sondom Huygens, Porco dalje opisuje Enkelad i mlazove "sitnih ledenih čestica" koje izviru s mjesečevog južnog pola:

 »...došli smo do zaključka da je moguće da ovi mlazovi eruptiraju iz džepova tekuće vode ispod površine Enkelada. Dakle, moguće je da imamo tekuću vodu, organske materijale i višak topline. Drugim riječima, moguće je da smo zapravo naišli na Sveti gral modernog planetarnog istraživanja. Ili drugim riječima, okoliš koji je možda pogodan za žive organizme. I mislim da vam ne moram niti govoriti da bi otkriće života drugdje u Sunčevu sustavu, bilo na Enkeladu ili drugdje, imalo goleme kulturološke i znanstvene implikacije. Zato što kada bismo mogli pokazati da se nastanak života dogodio ne jednom, nego dvaput, neovisno, u Sunčevu sustavu, tada bi to značilo, slijedom logičkoga zaključivanja, da se to dogodio nebrojno puno puta u svemiru kroz njegovih 13,7 milijardi godina povijesti.«

Porco je bila redovita analitičarka i konzultantica za astronomiju CNN-a te ima mnogo radijskih i televizijskih nastupa.^[41]Bila je savjetnica na snimanju filma Kontakt, temeljenog na romanu poznatog astronoma Carla Sagana.^[42] Također je bila savjetnica na snimanju filma Zvjezdane staze. Scena u kojoj Enterprise izlazi iz warp pogona u atmosferu Titana i diže se iz izmaglice, sa Saturnom i njegovim prstenovima u pozadini, bila je njena ideja.^[43]

Godine 1994. Porco je bila članica povjerenstva (kojim je predsjedavao Carl Sagan) pod nazivom "Javna komunikacija NASA-ine znanosti" (engl. Public Communication of NASA's Science),^[37] a 1999. je recenzirala biografiju Carla Sagana za list The Guardian.^[44] Napisala je brojne popularnoznanstvene članke te je aktivna u približavanju znanosti široj javnosti, a na web stranicama CICLOPS-a ima svoj blog, Captain's Log.^[45]Također vodi Diamond Sky Productions, malu tvrtku posvećenu znanstvenoj, ali i umjetničkoj upotrebi planetarnih fotografija i računalne grafike za približavanje znanosti široj javnosti.^[46]

Godine 1999. Porco je izabrana za jednog od 18 vodećih znanstvenika 21. stoljeća, po izboru lista The Sunday Times,^[47] 2004. je izabrana kao jedna od 50 zvijezda koje treba pratiti, po izboru lista Industry Week,^[48] a 2008. je uvrštena na popis časopisa Wired - "Pametni popis: 15 ljudi koje bi sljedeći predsjednik trebao slušati".^[49]

Asteroid 7231 Porco ime je dobio "u čast Carolyn C. Porco, pionirke u proučavanju sustava planetarnih prstenova...i voditeljice u istraživanju vanjskog Sunčevog sustava svemirskim letjelicama."^[50]

Godine 2008. Porco je dobila "Nagradu za znanost Isaac Asimov" koju dodjeljuje Američko humanističko društvo.^[51]

U rujnu 2009. osvojila je stipendiju Biblioteke Huntington,^[52] a iste ju je godine časopis New Statesman uvrstio na popis "50 najbitnijih ljudi današnjice".^[9]

U listopadu 2009. ona i Babak Amin Tafreshi dobili su nagradu "Lennart Nilsson" kao priznanje za njihov fotografski rad.^[53]

U listopadu 2010. Porco je nagrađena medaljom Carla Sagana za izvrsnost u približavanju znanosti široj javnosti, koju dodjeljuje Odjel za planetologiju Američkog astronomskog društva.^[10]

U svibnju 2009. primila je počasni doktorat Sveučilišta Stony Brook gdje je i diplomirala,^[54] a 2011. je osvojila nagradu "Distinguished Alumni", najveću nagradu koju dodjeljuje Caltech.^[55]

Godine 2012. Porco je imenovana jednom od 25 najutjecajnijih ljudi u svemiru po izboru časopisa Time.^[11]

Porco je fascinirana 1960-ima i Beatlesima te s vremena na vrijeme uključuje refence na njihovu glazbu u svoje prezentacije, tekstove i nastupe. Prva fotografija u boji misije Cassini bila je ona planeta Jupitera, koja je objavljena 9. listopada 2000., u čast 60. rođendana Johna Lennona.^[56] Godine 2006. producirala je i režirala kratki 8-minutni film s 64 najspektakularnije fotografije snimljene s letjelice Cassini, koje su predstavljene uz glazbu Beatlesa, u čast 64. rođendana Paula McCartneyja.^[57]

Neki njeni citati korišteni su u glazbenom projektu Symphony of Science.^[58]

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Carolyn C. Porco

• službena web stranica (engl.)
• CICLOPS (engl.)
• This is Saturn (Ovo je Saturn), prezentacija održana na TED konferenciji 2007. (engl.)
• Could a Saturn moon harbor life? (Može li na Saturnovom mjesecu biti života?), prezentacija održana na TED konferenciji 2009. (engl.)
• službena stranica na Twitteru (engl.)