Azbuka
Azbuka (az i buki – naziv prva dva slova u poretku) je glagoljička i stara ćirilična abeceda. Nazivi slova predstavljaju riječi koje tvore dugu mnemotehničku rečenicu azъ buky vĕdĕ glagoljǫ dobrĕ jestъ živĕtĕ... – "ja slova znajući govorim dobro je živjeti...".
Glagoljica i ćirilica su usko povezane – dijele nazive slova i uglavnom poredak. Neka slova su imala i brojčanu vrijednost, koja se malo razlikuje između ta dva pisma.
Nazivi i poredak slova uredi
Nazivi slova su originalno na staroslavenskom, i ne navode se svugdje u istom obliku. Tako se slovo vĕdĕ ponegdje naziva i vĕdi.
Pojedina imena prilagođavana su kasnijem jezičnom razvoju u različitim sredinama koje su koristile glagoljicu i ćirilicu, pa je tako npr. črьvь u hrvatskom dalo črv, u bugarskom чръв – črăv, a u ruskom червь – červ´.[1]
Poredak varira u literaturi,[2] za glagoljicu uglavnom za slova črv, ci, ša, šta, te za us, jus, es, jes.
Brojčane vrijednosti uredi
Ćirilica je naslijedila brojčane vrijednosti iz grčkog pisma, a glagoljica ima redom dodijeljene. Međutim, većina se vrijednosti poklapa. U literaturi postoje male razlike oko dodjele većih brojčanih vrijednosti u glagoljici (iznad 1000).[1]
Kada su se slova glagoljice koristila za zapis brojeva, pisala su se između posebnog znaka, tzv. ano teleia (srednje točke, · (Unicode U+0387))
Tablica uredi
Sljedeća tablica je sažeti pregled glagoljice i stare ćirilice, prateći poredak glagoljice. Slova se mogu podijeliti u tri skupine:
- slova naslijeđena iz grčkog (u ćirilici), odnosno za glasove slične grčkim (az, buki, dobrje...)
- posebna slova za staroslavenske glasove (vjedi, živjeti, dzelo...)
- slova koja su služila samo za transliteraciju grčkih slova, te za zapis brojeva, jer takvih glasova u staroslavenskom nije bilo (frt za fi, thita za theta, ot za omega...)
Imena u tablici su usporedno staroslavenska (kosim slovima) i kroatizirana.
| Ime[3] | Glagoljica | Ćirilica | Izgovor (IPA) | Slovo u hrvatskoj latinici | ||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| obla | uglata | broj | stara | broj | današnja | |||
| azъ az |  |  | 1 |  | 1 | А а | /a/ | a |
| buky buki |  |  | 2 |  | 2 | Б б | /b/ | b |
| vĕdĕ vjedi |  |  | 3 |  | В в | /v/ | v | |
| glagoljǫ glagolju |  |  | 4 |  | 3 | Г г | /g/ | g |
| dobrĕ dobrje |  |  | 5 |  | 4 | Д д | /d/ | d |
| jestъ jest |  |  | 6 |  | 5 | Е е | /ɛ/ | e |
| živĕtĕ živjeti |  |  | 7 |  | Ж ж | /ʒ/ | ž | |
| Ʒĕlo dzjelo |  |  | 8 |  | 6 | Ѕ ѕ (makedonska ćir.) | /dz/ | dz |
| zemli zemlji |  |  | 9 |  | 7 | З з | /z/ | z |
| ïže iže |  |  | 10 |  | 8 | И и | /i/ | i |
| i i |  |  | 20 |  | 10 | І і (bjeloruski i ukr.) | /i/ | i |
| g’ervь đerv |  |  | 30 |  | srpski Ћ ћ i Ђ ђ | /g'/ | ć ili đ | |
| kako kako |  |  | 40 |  | 20 | К к | /k/ | k |
| ljudьje ljudje |  |  | 50 |  | 30 | Л л | /l/ | l |
| myslite mislite |  |  | 60 |  | 40 | М м | /m/ | m |
| našь naš |  |  | 70 |  | 50 | Н н | /n/ | n |
| onъ on |  |  | 80 |  | 70 | О о | /ɔ/ | o |
| pokojь pokoj |  |  | 90 |  | 80 | П п | /p/ | p |
| rьci rci |  |  | 100 |  | 100 | Р р | /r/ | r |
| slovo slovo |  |  | 200 |  | 200 | С с | /s/ | s |
| tvrьdo tvrdo |  |  | 300 |  | 300 | Т т | /t/ | t |
| ukъ uk |  |  | 400 |  | 400 | У у | /u/ | u |
| frъtъ frt |  |  | 500 |  | 500 | Ф ф | /f/ | f |
| hĕrъ hjer |  |  | 600 |  | 600 | Х х | /x/ | h |
| otъ ot |  |  | 700 |  | 800 | odg. grčkom Ω više se ne koristi | /o/ | |
| šta šta |  |  | 800 |  | Щ щ | /ʃt/ | šč | |
| ci ci |  |  | 900 |  | 900 | Ц ц | /t͡s/ | c |
| črьvь črv |  |  | 1000 |  | 90 | Ч ч | /t͡ʃ/ | č |
| ša ša |  |  | 2000 |  | Ш ш | /ʃ/ | š | |
| jerъ jor |  |  |  | Ъ ъ – "tvrdi znak" | ||||
| jery jeri |  |  | Ы ы – "jeri" | /ɨ/ | ||||
| jerь jer |  |  |  | Ь ь – "meki znak" | ||||
| ĕtъ jat |  |  |  | izbačen iz ruskoga 1917., iz bugarskoga 1945. | /jæ/ | |||
| jo jo |  | — | — | Ё | /jɔ/ | |||
| ju ju |  |  | Ю ю | /ju/ | ju, u | |||
| ęsъ es, "mali jus" |  |  | više se ne koristi | /ɛ̃/ | ||||
| jęsъ jes, "jotirani mali jus" |  |  | više se ne koristi | /jɛ̃/ | ||||
| ǫsъ us, "veliki jus" |  |  | više se ne koristi | /ɔ̃/ | ||||
| jǫsъ jus, "jot. veliki jus" |  |  | više se ne koristi | /jɔ̃/ | ||||
| thita thita |  |  | 9 | više se ne koristi | /f/ | |||
| ižica ižica |  |  | izb. iz ruskoga 1917. | |||||
| je, "jotirani e" |  | više se ne koristi | /jɛ/ | |||||
| ksi ksi |  | više se ne koristi | /ks/ | |||||
Napomene i izvori uredi
- ↑ a b Michael Everson and Ralph Cleminson, "Revised proposal for encoding the Glagolitic script in the UCS", ISO/IEC JTC1/SC2/WG2 N2555, dostupno ovdje Arhivirana inačica izvorne stranice od 10. srpnja 2007. (Wayback Machine)
(PDF) - ↑ Michael Everson, "Revised proposal for encoding the Glagolitic script in the UCS", ISO/IEC JTC1/SC2/WG2 N1931, dostupno ovdje (PDF)
- ↑ nazivi glagoljskih slova su originalno na staroslavenskom, koji ima neke glasove kojih u hrvatskom nema. Prilagodba originalnih naziva na hrvatski nije jednoznačna. Nazivi ovdje su prema tablici u Hrvatskoj općoj enciklopediji, svezak 4, "Glagoljica", s tim da se nazalni glasovi ę i ǫ, koji se u enciklopediji bilježe kao en i on, zamjenjuju s e i u, što su najčešći odrazi tih glasova u hrvatskom (stsl. imę, rǫka prema hrv. ime, ruka). To donekle odstupa od uvriježenih naziva u dijelu literature.
