Arkadija
Koordinate: 37° 30' SG Š 22° 22' IGD
Arkadija (grč. Αρκαδία) je istorijska pokrajina u središnjem delu Peloponeza, Grčka. Danas je ona u okviru istoimene prefekture Arkadija.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/1/1e/GreeceArcadia.png)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/27/Arkadia_pasture_Peloponnese.jpg/250px-Arkadia_pasture_Peloponnese.jpg)
Istorija
uredi![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c2/Orchomenos15.jpg/180px-Orchomenos15.jpg)
Gradska naselja, kao što su Mantineja, Orhomen i Tegejau u Arkadiji su se razvila prilično kasno, a svi gradovi su bili saveznici Sparte sve do pada njene hegemonije - 371. godine pre nove ere. Posle pada Sparte, novoosnovani polis Megalopola postaje nosilac novog samostalnog saveza Arkadije.
Samostalnost ovog saveza se urušava dolaskom Makedonaca u 3. veku pre nove ere, kada jedan broj gradova u Arkadiji pristupaju Ahajskom savezu, a drugi Etolskom savezu.
Pod rimskom vlašću Arkadija je od 168. godine pre nove ere.
Simbolika Arkadije
uredi![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/df/Nicolas_Poussin_-_Et_in_Arcadia_ego_%28deuxi%C3%A8me_version%29.jpg/180px-Nicolas_Poussin_-_Et_in_Arcadia_ego_%28deuxi%C3%A8me_version%29.jpg)
N.Pusen,Et in Arcadia Ego, 1637.
Luvr, Pariz
Arkadija je, prema grčkoj tradiciji postojbina boga Pana i domovina jednostavnih i poštenih ljudi - pastira.
U Arkadiji, kao simbol jednog idilična života javlja se tzv. bukolska (pastirska) poezija, čiji je tvorac i prvi pevač Dafnis.
Ova vrsta poezije je obnovljena u doba renesanse pod uticajem italijanskog pisca J. Sanazara i njegovog idiličnog romana „Arkadija“.
Vanjske veze
uredi- Arkadija, Grčka Arhivirano 2011-06-05 na Wayback Machine-u
- Nepoznata Arkadija Arhivirano 2007-02-06 na Wayback Machine-u